Opozicija u Bjelorusiji je osudila masovne zloupotrebe tokom današnjih parlamentarnih izbora, a predsjednik Aleksandar Lukašenko načelno izrazio želju da se približi Evropskoj uniji.
Nazvan posljednjim diktatorom u Evropi, Lukašenko 25 godina neprikosnoveno vodi tu bivšu sovjetsku republiku.
Ni jedne izbore u Bjelorusiji do sada međunarodni posmatrači nisu ocijenili kao slobodne i pravedne, piše agenija AFP, dok je OEBS najavio da će svoju ocjenu današnjih izbora iznijeti već sjutra, u ponedjeljak.
Po zvaničnim podacima, čak više od 45 odsto od 6,8 miliona glasača je glasalo danas do podneva birajući 110 budućih poslanika donjeg doma Parlamenta među 500 kandidata.
Međutim, javlja Radio Slobodna Evropa, građani u stvari imaju malo izbora pošto je 200 stranačkih kandidata, među kojima i neki od opozicionih favorita za poslanike, isključeno sa izbora jer navodno nisu ispunili administrativne zahtjeve.
Danas je već zabilježeno 500 kršenja propisa.
Stranke ukazuju da zvaničnici naduvavaju broj birača na glasačkim mjestima u odnosu na broj koji su prebrojali posmatrači.
Aktivisti za odbranu ljudskih prava koji prate odvijanje glasanja rekli su da su istjerani s glasačkih mjesta, i da im je zabranjeno fotografisanje.
Radio Slobodna Evropa je prenio da je jedan nezavisni posmatrač snimio ženu koja je pokušala da hrpu glasačkih listića nagura u glasačku kutiju na biračkom mjestu u Brestu, na granici s Poljskom.
Na tu prijavu je Lidzia Jarmošina, predsjednica Centralna izborne komisije, odgovorila zahtjevom da se tom posmatraču oduzme akreditacija.
Jarmošina koja je već 23 godine na čelu Centralne izborne komisije, odbacila je kao neistinite izvještaje o tome da je studentima univerziteta bilo rečeno ili da glasaju, ili će "imati problema", uključujući iseljevanje iz studentskih domova.
Aleksej Janukevič, potpredsjednik opozicione stranke "Bjeloruski narodni front", rekao je za Frans pres da su vlasti izabrale "poznati scenario falsifikovanja".
"Ako društvo ne voli kako predsjednik organizuje glasanje, mogu da biraju novog iduće godine", rekao je Aleksandar Lukašenko danas.
Potvrdio je da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2020. kada će šezdesetpetogodišnji Lukašenko koji vodi Bjelorusiju bez prekida od 1994. godine, završiti svoj peti uzastopni mandat.
On je rekao da ga naravno interesuje kako će Zapad gledati na izbore, ali da "nema običaj da se sjekira zbog toga".
Lukašenko je nedavno ponovo pokušao približavanje EU koja otvoreno osuđuje njegovu zemlju zbog kršenja ljudskih prava i gušenja opozicije i medija.
On je ove nedjelje posjetio Austriju, prvu zemlju EU u posljednje tri godine, i branio se od optužbi da narušava demokratske slobode pozivajući na jačanje političkih i ekonomskih veza.
Portparolka EU Maja Kocijančić rekla je da Evropa prati pažljivo izbore u Bjelorusiji i da želi da budu pravedni i transparentni, uz poštovanje međunarodnih standarda.
Međutim, po nedavnom izvještaju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), sami birači ne očekuju prave konkurentne izbore, na koje je OEBS poslao 400 posmatrača.
Savez aktivista za odbranu ljudskih prava i opozicionih kandidata osudio je cenzuru i neprihvatljive restrikcije slobode govora za vrijeme kampanje.
"Mi već s 99 odsto sigurnosti znamo ko će pobijediti" u svakom okrugu, rekao je za Frans pres Nikolaj Koholov vođa opozicione Ujedinjene građanske partije.
Radio Slobodna Evropa piše da je izbijanje ukrajinske krize prije pet godina podstaklo Lukašenka da smanji svoju zavisnost od Rusije koja ga gura da ubrza vojnu i ekonomsku integraciju, ali on drugdje traži podršku.
Minsk se oslanjao na Rusiju zbog jeftine nafte i oko pet milijardi dolara godišnjih subvencija za svoju zastarjelu privredu iz sovjetske ere, kojom uglavnom upravlja država, osim industrije informacione tehnologije koja je u procvatu u Bjelorusiji.
Rusija i Bjelorusija su još 1999. godine potpisale sporazum kojim je trebalo da stvore zajedničku, ujedinjenu državu, a granica među njima je ionako otvorena po sporazumu o carinskoj uniji.
U današnjoj izjavi novinarima, Lukašenko je zaprijetio da možda neće potpisati takozvani sporazum o integraciji s Moskvom, što je zakazano za decembar, čime bi se približili izgledi za stvaranje zajedničke države.
"Ako naša osnovna pitanja ne budu riješena: o snabdijevanju ugljovodonicima, o otvaranju tržišta, ne može se potpisati nikakva 'mapa puta' ", rekao je Lukašenko.
Evropska unija je 2016. godine ukinula većinu sankcija protiv Bjelorusije i Lukašenkove vlade, a on je prošle nedjelje posjetio Beč - što mu je bilo prvo putovanje u EU za tri godine, bilježi Radio Slobodna Evropa.
Popravljaju se i odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, te su dvije države u septembru saopštile da će razmijeniti ambasadore poslije 11-godišnje pauze.
Kina se takođe zagrijala za Bjelorusiju. Kineska razvojna banka je u septembru dala Bjelorusiji kredit od 500 miliona dolara pošto je Moskva zadržala isplatu zajma Bjelorusiji od 600 miliona dolara.
Kina i Bjelorusija zajedno grade Industrijski park "Veliki kamen", najveći projekat stranih ulaganja u Bjelorusiji.
Bonus video:
