Politika u školskim klupama? - Vijesti.me
SMIJU LI UČITELJI DA IZRAZE MIŠLJENJE?

Politika u školskim klupama?

Na kraju srednje škole mladi ljudi su već punoljetni i imaju pravo glasa. Ali mahom pojma nemaju o politici. Većina ne zna ni ko je trenutno na vlasti. Nastavnici se žale jer je političko obrazovanje zanemareno u školama

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay)

Luiza je spojila dva lista papira kako bi imala dovoljno mjesta za skicu sa svim zaraćenim stranama u Siriji. Ko se bori protiv koga i zašto? Koju ulogu igra Rusija, a koju SAD i Iran? Rat u Siriji je tema jednog testa koji ova 17-godišnjakinja piše u okviru školskog predmeta "politika".

Radi se o odnosima snaga u svijetu. Luiza mora da nauči pojmove koje nikada ranije nije čula. Recimo, "svjetski policajac“, kako su decenijama nazivali SAD prije nego što je došao Donald Tramp sa parolom "America first". Ova učenica je oduševljena gradivom jer se radi o aktuelnim događajima.

"Da nisam kao izborni predmet uzela politiku, sve to ne bih znala", kaže gimnazijalka.

Politika nije obavezan predmet

Koliko djeca i mladi uče o politici u Njemačkoj zavisi od toga gdje idu u školu. Svaka od 16 saveznih zemalja o školskom sistemu odlučuje samostalno.

U Bavarskoj je politika kao samostalni predmet s udjelom od 0,52 odsto najmanje zastupljena u nastavnom programu, a najviše u Hesenu sa 4,38 odsto, rezultat je studije Univerziteta Bilefeld. Razlike postoje i u dobi u kojoj se učenici susreću s tim predmetom: on je negdje na rasporedu tek od 10. razreda, a negdje već nakon petog.

U mnogim školama je političko obrazovanje jednostavno dio nastave istorije. Kada je na redu antičko doba, uči se o počecima demokratije.

"Sve do pred kraj školovanja učenici nemaju puno dodira s aktuelnim društveno-političkim problemima i događajima“, kaže jedan nastavnik iz berlinske gimnazije. Po želji direktora te gimnazije ne smijemo da navedemo njegovo pravo ime. Naime, političko obrazovanje trenutno jako uzburkava duhove.

Nastavnik kaže da je zastrašujuće koliko malo učenici čak i u dobi od 17 ili 18 godina znaju o aktuelnoj politici – a tada već dobijaju pravo glasa. Kada je u jednom od dva najstarija razreda gimnazije pitao koje su vladajuće stranke, većina učenika je znala za Hrišćansko-demokratsku uniju, ali ne i ko je koalicioni partner.

"Svijet je danas u neredu"

Parvin Mani (57), majka tri sina, priča da kao učenica nije imala pojma o politici.

"Ali to su bila druga vremena“, kaže i dodaje da je danas "svijet u neredu“, da svuda populisti žele na vlast.

"Našoj djeci trebaju politički temelji. Ona moraju da znaju šta se događa kako bi pravovremeno mogla da stvore jasno mišljenje".

Njen sin Julijan nije imao politiku kao predmet u školi. Na pitanje ko je na vlasti u Njemačkoj, on navodi stranku Zelenih i vidljivo mu je neugodno kada čuje da je dao pogrešan odgovor. On bi to vrlo rado znao, kaže, ali u njegovom rasporedu časova nema mjesta za politiku.

"To bi trebalo da bude obavezan predmet“, kaže nam Julijan.

Kada berlinski nastavnik sa kojim smo pričali predaje o političkim strankama, učenici moraju da analiziraju stranačke programe i diskutuju.

"Kod Alternative za Njemačku nalaze tačke koje su suprotne demokratskim načelima, recimo garantovanoj ravnopravnosti svih ljudi“, priča.

"Ili nalaze diskriminišuće tačke koje nisu u skladu s našom demokratijom".

Smiju li učitelji da izraze svoje mišljenje?

"Kako vjerodostojno da predajem o stvaranju sopstvenog mišljenja, ako bi mi bilo zabranjeno da i sam iznesem svoje stajalište?“, pita ovaj nastavnik.

"Naravno da smijem, moram biti autentičan.“

Ali dodaje da svoje mišljenje ne smije da proglasi jedinim mjerodavnim niti da indoktriniše učenike.

Učitelji poput njega se ne sviđaju desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD). Ona tvrdi da je nastava politike ljevičarska. AfD na internetu poziva učenike i roditelje da prijave učitelje i nastavnike koji na časovima izriču politička gledišta.

To je "lov na vještice“, smatra nastavnik iz berlinske gimnazije. No ta inicijativa AfD je stvorila negativno raspoloženje. Zato su nas iz gimnazije zamolili da ne navodimo ni ime škole.

Podrška politike

Situacija je u stvari jasna. Konferencija pokrajinskih ministara zaduženih za obrazovanje propisuje:

"Ako učenici u diskusiji izraze gledišta koja nisu u skladu sa slobodarsko-demokratskim poretkom i ljudskim pravima, nastavnici to ni u kojem slučaju ne smeju ostaviti bez komentara i reakcije".

U Berlinu su učenici, roditelji i učitelji protestovali devet godina kako bi se politika kao predmet uvela već u nastavu od sedmog do desetog razreda. Napokon im je odobren jedan školski čas sedmično. Pored toga, političko obrazovanje bi trebalo da bude tema i u drugim predmetima.

No za to mnogi učitelji nisu obrazovani. U jednoj studiji fondacije Bertelsman samo 16 odsto nastavnika je navelo da se za vrijeme studija intenzivno pozabavilo demokratijom kao temom. Čak 95 odsto učitelja smatra da je demokratija u školskoj nastavi prenisko na listi prioriteta.

Gimnazijalka Luiza to smatra pogrešnim. Ona je srećna što je kao izborni predmet odabrala politiku, mada mora puno da uči.

"Umjetnost bi bila jednostavnija, ali ne tako zanimljiva“, kaže sa smiješkom.


Vidi sve komentare