Anton Nosik se prisjeća kako se prije Interneta mučio da na bučnim mašinama prekucava zabranjene tekstove sovjetskog disidenta Josifa Brodskog koji su potom objavljivani u tajnim novinama. Na njegovom popularnom blogu, ovaj preduzetnik onlajn medija sada upućuje čitaoce kako da koriste novu tehnologiju da bi izbjegli cenzuru, upozoravajući ih "Nije ostalo puno vremena".
Sa oko 75 miliona ljudi u Rusiji koji su onlajn, što je znatno više u odnosu na dva miliona koliko ih je bilo kada je Vladimir Putin došao na vlast 1999, uticaj Interneta znatno premašuje onaj koji su imali članci koji su u tajnosti, uz veliki rizik, razmjenjivali intelektualci tokom Hladnog rata.
Aktivisti kažu da je umjesto starijih komunističkih bibliotekara koji su stražarili pored mašina za kopiranje, ove godine uveden veliki broj regulativa u cilju kontrole interneta, što omogućava vlastima da se obruše na one koji izražavaju nezadovoljstvo, da vrše pritisak na društvene mreže i telekomunikacione kompanije i ohrabruju samocenzuru.
"Svi ljudi sa kojima sam do sada razgovarao u ovoj industriji se plaše i zbunjeni su2, kazao je Dmitrij Mariničev, koji je u julu imenovan za internet ombudsmana kako bi se udovoljilo kritičarima, čija su ovlašćenja izuzetno ograničena. Kako se pojačavaju sankcije Zapada zbog uloge Rusije u rasparčavanju Ukrajine, tako raste broj pravila i ograničenja oko najbrže rastućeg evropskog internet tržišta, ugrožavajući jedan perspektivni sektor u inače posrnuloj ekonomiji i primoravajući mlade preduzetnike da idu u inostranstvo. Putin je u julu potpisao zakon kojim se od internet sajtova koje koriste Rusi, počev od društvenih mreža do uslužnih sajtova, zahtijeva da od 2016. godine podatke čuvaju na serverima u Rusiji, što znači da će biti dostupniji lokalnim obavještajnim službama. 
Od prošlog mjeseca blogeri sa preko 3000 sljedbenika moraju da se povinuju strogim pravilima koja važe za medije a od februara, vlasti mogu da blokiraju sajtove bez sudskog naloga; sajtovi dvojice vodećih kritičara Kremlja su blokirani među prvima već u martu, kada je Moskva pripojila Krim od Ukrajine.
Direktan pristup
Mnoge kompanije i dalje ne shvataju kako da se povinuju pravilima, a plaše se da bi zakoni mogli biti nametnuti sudski u zemlji u kojoj su česte pritužbe na nedostatak transparetnih i fer sudova. Izvršni direktor Mail.ru grupe milijardera Ališera Rusmanova, koji posjeduje dvije društvene mreže koje su u Rusiji popularnije od Fejsbuka, upozorio je da je oslobađanje od birokratskih stega ključno za razvoj domaćih IT kompanija.
"Put prema pretjeranoj regulaciji dovešće Rusiju do toga da izgubi Internet kao jedinstveni sektor koji bi mogao biti izvor rasta u novoj postindustrijskoj ekonomiji naše zemlje", kazao je Dmitrij Grišin u aprilu.
Mnogi su se sada pridružili Nosikovim pozivima da na internetu budu anonimni. Šest puta više Rusa danas koristi Tor, softver koji sakriva IP adrese, nego prošle godine. Zauzvrat, Rusija je prošlog mjeseca objavila tender vrijedan 3.9 miliona rubalja za provaljivanje šifri Tora, koji u zemljama gdje se Internet kontroliše koriste aktivisti ali i kriminalci.
U svjetlu otkrića o američkim obavještajnim aktivnostima bivšeg agenta američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) Edvarda Snoudena, koji se sklonio u Rusiju, mnoge zemlje razmišljaju o tome da servere smjeste na svoju teritoriju
"Uskoro neće ostati ništa što bi mogli zabraniti", sarkastično primjećuje Sergej Plugotarenko, šef industrijske trgovinske grupe Rusko elektronsko komunikaciono udruženje (RAEC).
U svjetlu otkrića o američkim obavještajnim aktivnostima bivšeg agenta američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) Edvarda Snoudena, koji se sklonio u Rusiju, mnoge zemlje razmišljaju o tome da servere smjeste na svoju teritoriju.
Ruski zvaničnici tvrde da je cilj zaštita ruske privatnosti. Anderj Soldatov, čiji internet sajt Agentura.ru prati obavještajne agencije, kaže da je nadzor glavni cilj.
"Olakašavaju im posao pružanjem direktnog pristupa serverima, prije nego što se informacija kodira", kazao je on. Od 1999. godine, telekomunikacioni operateri i provajderi domaćini u Rusiji su obavezni da instaliraju opremu koju koriste bezbjednosne službe, poznatu kao Sistem operativnih istražnih aktivnosti, ili SORM. Soldatov je kazao da se novim zakonom ta obaveza odnosi i na društvene mreže i druge onlajn forume, što ugrožava imidž tehnoloških kompanija čiji su korisnici osjetljivi kada je u pitanju njihova privatnost.
U Kaliforniji, Gugl i Tviter su odbili da komentarišu, dok Fejsbuk nije odgovarao na zahtjeve.
Blogerski zakon
"Blogeriskim zakonom" popularni blogeri mogu biti krivično gonjeni zbog psovanja, klevetanja i „ekstremizma“, a kazne iznose čak do 500 000 rubalja. Takođe zahtijeva da sve što je objavljeno bude pohranjeno na ruskom tlu najmanje šest mjeseci.
Nova pravila nameću i visoke troškove infrastrukture, kazao je Andrej Kulikov, direktor za investicije u Fastlejn venčrs, fondacije čiji su projekti prikupili oko 100 miliona dolara za investiranje u Internet poslovanje u Rusiji. Kazao je da je prerano za procjenu kakav će uticaj imati.
"Potreban je realni investitorski ciklus kako bi se vidjela promjena“, kazao je Kulikov. „Ne bih rekao da je sve katastrofalno, ali politička situacija i regulative će imati uticaja na investitorske fondove".
IT preduzetnik i kritičar Kremlja Leonid Volkov kazao je da cilj po svoj prilici nije ofanziva u kineskom stilu
Kritičarka Kremlja Ksenija Sobčak, koja ima preko 870.000 sljedbenika na njenom mikroblogu, objavila je 18. avgusta sliku poruke sa Tvitera, gdje stoji da su primili zahtjev za "određenim statističkim podacima" o njenom nalogu od ruske agencije za nadzor Interneta Roskomnadzor. Bila je zadovoljna što je Tviter odgovorio da oni trenutno ne posjeduju tražene informacije, ali je takođe napisala "to ih neće zaustaviti".
IT preduzetnik i kritičar Kremlja Leonid Volkov kazao je da cilj po svoj prilici nije ofanziva u kineskom stilu.
"Jasno je da se neće obrušiti protiv svih, ali sada imaju još jedan način da prate one koje žele", kazao je Volkov iz Luksemburga, gdje radi sa još 20 ruskih programera.
"Oni žele da stvore virtuelnu Gvozdenu zavjesu kako bi ljudima poslali poruku, ili ćete otići i to nam sasvim odgovara, ili ćete ostati, ali u tom slučaju kontrolisaćemo sve što radite". Takva vrsta kontrole je za sada odložena jer su se tehnološke firme usprotivile. Kada je visoki funkcioner Tvitera pošao u Moskvu da razgovara o novim zakonima. Ruska agencija za nadzor je tražila od njega da blokiraju desetine naloga. Iz Tvitera je saopšteno da su odbili.
Prošlog mjeseca, ruski zvanični su otišli korak dalje, predlažeći kompaniji Epl i proizvođaču softvera SAP da predaju njihov izvorni kod, tvrdeći da žele da zaštite države institucije od špijunaže. Tajming se poklopio sa jačanjem američkih i evropskih sankcija protiv Rusije i nije u skladu sa poslovnom praksom većine velikih tahnoloških kompanija. Moskva nije jedina koja, nakon Snoudenovih otkrića, ima ovakve zahtjeve od tehnoloških kompanija. Njoj su se pridružili Kina, Iran i Indija koje pokušavaju da preuzmu nadzor nad globalnom Internet strukturom od dominantno američke neprofitne grupe ICANN.
Veliki brat?
Kritičari kažu da je najveća prijetnja kod kuće, ne u Vašingtonu.
"Pravi Veliki brat nastaje pred našim očima: Sistem koji zna što je ko napisao, kada, odakle i sa kakvog uređaja", kazao je poznati Putinov kritičar Aleksej Navaljni na blogu koji je sada u Rusiji blokiran i koji uređuju njegove pristalice od kako je on smješten u kućni pritvor. 
U aprilu, Pavel Durov, 29-godišnji osnivač Vkontakta, društvene medijske mreže koja je u Rusiji popularnija od Fejsbuka, pobjegao je iz zemlje. Rekao je da je otpušten i da se plaši kazne zbog prkošenja zahtjevu vlade da otkrije informacije o aktivistima koji koriste njegovu društvenu mrežu.
"Pametno je skloniti se sa ruskog Internet tržišta", kazao je Nosik, osnivač Internet novinskih sajtova uključujući i Gazeta.ru i Lenta.ru, platformi za alternativne stavove.
"Profesionalci koji su ranije ponosno radili u velikim ruskim IT kompanijama, se sele. Govorim o direktorima". Međutim uprkos svim naporima države, Internet je teško kontrolisati budući da se korisnici sve više okreću privatnim virtuelnim mrežama koje im omogućavaju da šifruju saobraćaj na uređajima i pristupe blokiranim sajtovima kao što je onaj Navaljnog.
Ukazujući na raspon između ambicija države i realnosti kada je u pitanju kontrola Interneta u Rusiji, haker aktivista koji je prošlog mjeseca na kratko preuzeo kontrolu nad Tviter nalogom premijera je kazao: "Treba da razmislimo o tome da zabranimo struju - to bi bilo efikasnije".
Mnoge od novih regulativa su toliko uopštene i nekoncizne, budući da su ih sročili tehnološki neupućeni, da su zbunile tehnološke kompanije i izazvale strahove od toga što bi poslanici mogli uraditi sljedeće.
"To je loše za vjerovatno jedini ekonomski sektor koji u ovom trenutku bilježi rast", kazao je Vladimir Karitonov, šef Udruženja ruskih Internet izdavača.
"Ubijaju gusku koja nosi zlatna jaja".
U septembru, Karitonov Internet sajt o knjigama je stavljen na crnu listu jer se nalazio na istoj IP adresi kao i sajt za koji su zvaničnici kazali da promoviše narkotike. Nakon što je izgubio na domaćem sudu on je žalbu uložio Evropskom sudu za ljudska prava. „Svi su u opasnosti da se nađu na crnoj listi“, kazao je on.
Crna lista IP adresa pod izgovorom zaštite djece
Kada su se proruski pobunjenici digli na oružje na istoku Ukrajini, pojedini ruski novinski i politički sajtovi su takođe zabranjeni.
Oni su se našli na crnoj listi IP adresa koja je napravljena pod izgovorom zaštite djece, ali je prošle godine proširena kako bi obuhvatila sajtove za koje se smatra da pozivaju na proteste poput onih 2012. koji su obilježili Putinov reizbor.
Još jedno novo pravilo od prošlog mjeseca nalaže Rusima da se identifikuju kako bi koristili javna mjesta gdje je dostupan bežični Internet, a kompanije su dužne da objave ko je koristio njihove mreže. Putin, koji je u aprilu izazvao uzbunu u IT industriji nazvavši Internet "projektom CIA", kaže da su ove mjere neophodne za borbu protiv "ekstremizma", ali da neće ugroziti slobodu govora.
Tekst je preuzet sa Rojtersa, prevela Nada Bogetić
Galerija
Bonus video:
