Recesija vodi u depresiju: Još jedno samoubistvo zbog duga

Stručnjaci kažu da osjećaj duboke nesigurnosti može izazvati veću psihološku štetu nego bilo šta drugo
6 komentar(a)
Ažurirano: 31.05.2012. 19:59h

Poruka u džepu grčkog penzionera koji se objesio o drvo u Atini odražava očaj i bijes nacije koju je kriza dovela do ivice egzistencije.

Policijski izvori su izjavili da 61-godišnji električar i otac dvoje djece, koji je juče nađen mrtav, nije mogao da vrati dug bankama i poreskoj upravi. U oproštajnoj poruci, gdje je identifikovan samo kao Aleksandros, rekao je da Grčku može spasiti samo lider poput bivše britanske premijerke Margaret Tačer.

Napisao je da je uvijek radio puno, ali da se uvalio u dugove.

„Nadam se da moja unučad neće biti rođena u Grčkoj jer od sada u njoj više neće živjeti Grci,“ napisao je.

„Nadam se da moja unučad neće biti rođena u Grčkoj jer od sada u njoj više neće živjeti Grci,“ napisao je.

Policijski izvori nisu njegovo samoubistvo direktno povezali sa recesijom koja je ušla u petu godinu, ali su saopštili da je ona vjerovatno pogoršala njegovo već problematično psihičko stanje.

Penzioner Dimitris Hristulas (77) ubio se 4. aprila ispred grčkog parlamenta. On je u oproštajnoj poruci rekao da je vlada „uništila“ njegovu nadu za preživljavanje i da je odlučio da oduzme sebi život pri nego što bude primoran da traži hranu po kontejnerima.

Sin i majka skočili s prozora

Prije nedjelju, 60-godišnji grčki muzičar i njegova 91-godišnja majka su skočili sa prozora njihovog stana na petom spratu. I njih dvoje je nemaština dovela do očaja.

Grčka ja imala jednu od najnižih stopa samoubistava u svijetu. Situacija se drastično promijenila od kada je zapala u duboku recesiju a stručnjaci kažu da se stopa samoubistava vjerovatno udvrostručila prošle godine.

„Mjere štednje bi mogle pretvoriti krizu u epidemiju,“ kazao je za Rojters Dejvid Stakler.

Prema nekim medicinskim stručnjacima, postoji rizik da bi, kada i ako se Grčka oslobodi ekonomskih nevolja, nasljeđe mentalne bolesti moglo ostati u generaciji mladih ljudi kojima je štetu nanijelo dugogodišnje beznadežno življenje.

„Mjere štednje bi mogle pretvoriti krizu u epidemiju,“ kazao je za Rojters Dejvid Stakler, sociolog sa Kembridža, koji proučava uticaj nemilosrdnog kresanja budžeta na zdravlje.

„Gubitak posla može dovesti do nagomilavanja rizika, što bi moglo gurnuti ljude u depresiju i teško mentalno oboljenje koje bi bilo teško izliječiti – posebno ako ljudi ne dobijaju adekvatnu njegu,“ smatra Stakler.

Mladi ljudi se drogiraju

Stopa nezaposlenosti mladih Grka je viša od 50 odsto, a dokazi nezadovoljstva naroda su sve vidljiviji.

Na ulicama Atina je postala uobičajena slika mladih ljudi kako se drogiraju.

S obzirom na mjere štednje sa kojima se Grčka bori, ministar zdravlja je rekao da se rezovi prave prije mesarskim nožem nego skalpelom, slaba je nada da će do oporavka doći u skorije vrijeme.

Onima koji rade, plate se smanjuju i žive u stalnom strahu od toga da će biti sljedeći koji će ostati bez posla. Stručnjaci kažu da osjećaj duboke nesigurnosti može izazvati veću psihološku štetu nego bilo šta drugo.

Stopa nezaposlenosti mladih Grka je viša od 50 odsto a dokazi nezadovoljstva naroda su sve vidljiviji.

„Neki ljudi mogu biti veoma duboko pogođeni...i postati nesrećeni i depresivni veoma dugi period,“ rekao je Kinderman. „A neke žrtve recesije mogu pretrpjeti tako fundamentalne promjene načina na koji razumiju sebe i svijet."

Sa druge strane, mentalna bolest ima sve značajnije ekonomske efekte – stvarajući izglede za začarani krug.

Prema dokumentu pripremljenom za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) 2011, procjenjuje se da ekonomske posljedice problema sa mentalnim zdravljem – uglavnom u vidu opadanja produktivnosti, iznose između tri i četiri odsto BDP-a u državama Evropske unije.

A s obzirom na to da mentalni poremećaji često počinju u ranom punoljetstvu, gubitak produktivnosti može biti dugotrajan, prenosi Rojters ocjene stručnjaka.

Česti mentalni poremećaji

Sudeći prema iskustvu finansijskih kriza drugdje, nezaposlenost, siromaštvo i odsustvo bezbjednosti takođe će dovesti do povećane potražnje za službama za mentalno zdravlje.

Piter Lojd Šerlok sa Univerziteta Istočna Anglija, smatra da istorija nudi pouke. Ukazuje da je u Argentini, koja je iskusila tešku finansijsku krizu od 1999. do 2002, za 40 odsto povećan broj konsultacija u ustanovama za mentalno zdravlje 2002, prema podacima vlade, a takođe je došlo i do oštrog porasta izdavanja recepata za antidepresive.

Prethodna istraživanja su pokazala da su osobe koje ostanu bez posla i zapadnu u siromaštvo izložene znatno većem riziku od problema sa mentalnim zdravljem – te da posebno muškarcima prijeti rizik od mentalnog oboljenja, samoubistva ili alkoholizma u teškim vremenima.

Prema izvještaju SZO, što je više zadužena neka osoba, to je veća vjerovatnoća da će imati mentalne poremećaje.

Scena sa grčkih ulica

Kako su Švedska i Finska izbjegle depresiju

Neke države, poput Švedske i Finske, u vrijeme krize su uspjele da izbjegnu porast broja oboljelih od mentalnih bolesti i stope samoubistava, investirajući u inicijative za zapošljavanje kako bi se pomoglo ljudima da ponovo stanu na noge.

Početkom 1990-ih, Švedsku je pogodila jaka bankarska kriza koja je uzazvala brz porast stope nezaposlenosti, ali se stopa samoubistava nije mijenjala. Nasuprot tome, u Španiji, koja je imala višestruke bankarske krize 1970-ih i 1980-ih, porast stope samoubistava je pratio rast nezaposlenosti.

Neki stručnjaci kažu da je ključni faktor razlike u tome koliko je sredstava iz budžeta izdvajano za socijalnu zaštitu, poput podrške porodicama, benificija za nezaposlene i zdravstene službe.

Bonus video: