Rusija: Sankcije Zapada destruktivne i kratkovide

Nove sankcije EU i SAD ograničavaju prodaju oružja i opreme za naftu industriju, dok je ruskim državnim bankama uskraćen pristup zapadnim tržištima kapitala
5 komentar(a)
Banka Moskve, Foto: Beta/AP
Banka Moskve, Foto: Beta/AP
Ažurirano: 30.07.2014. 19:41h

Rusija je juče prkosno saopštila da će zapadne sankcije nanijeti štetu Sjedinjenim Državama i Evropi nakon što su Brisel i Vašington objavili do sada najoštrije kaznene mjere protiv Kremlja zbog podrške ukrajinskim pobunjenicima.

Nove sankcije EU i SAD ograničavaju prodaju oružja i opreme za naftu industriju, dok je ruskim državnim bankama uskraćen pristup zapadnim tržištima kapitala.

Moskva je saopštila da su sankcije „destruktivne i kratkovide“ i da će dovesti do povećanja cijena energije u Evropi i ugroziti saradnju sa Vašingtonom u međunarodnim poslovima.

„Takve odluke Vašingtona mogu samo dodatno pogoršati američko-ruske odnose i stvoriti krajnje nepovoljan ambijent u međunarodnim poslovima, gdje saradnja između naših država često igra odlučujuću ulogu,“ saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova.

„Vašington će prilično osjetiti de fakto gubitke od ove destruktivne i kratkovide politike“.

SAD su, kako navodi Rojters, imale koristi od međunarodnog uticaja Rusije, posebno u Siriji, koju je ubijedila da odustane od hemijskog oružja.

Američki predsjednik Barak Obama je u utorak rekao da će sankcije imati „veći uticaj na rusku ekonomiju nego što smo do sada vidjeli.“

Među metama novih američkih sankcija su VTB, Banka Moskve i Ruska poljoprivredna banka, saopštilo je američko ministarstvo finansija.

Ruske banke su najavile da će nastojati da se finansiraju u Aziji. Novatek, velika ruska naftna kompanija koja sarađuje sa francuskom firmom Total, saopštila je da proučava uticaj sankcija na njeno međunarodno poslovanje.

Rusija je juče zabranila uvoz poljskog voća i povrća i saopštila da bi zabranu mogla proširiti na čitavu EU.

U vrijeme rata i mira, ekonomija nije presudna

Na terenu u Ukrajini, žestoki sukobi se odigravaju blizu mjesta gdje se malezijski avion srušio 17. jula.

Kijev je juče optužio proruske pobunjenike da utvrđuju tu oblast, i nagaznim minama, da bi spriječili sprovođenje istrage. Rojters piše da izvještaj o minama nije bilo moguće potvditi iz nezavisnih izvora. Ukrajina je potpisnica sporazuma o zabrani nagaznih mina dok Rusija nije.

Njemački ministar ekonomije i vicekancelar Zigmar Gabrijel je rekao da će sankcije pogoditi evropsku ekonomiju ali da će jače zaboljeti Rusiju. Dodao je da vrijedi platiti tu cijenu. „U vrijeme rata i mira, ekonomska politika nije od presudnog značaja.“

Rojters je javio da su se ruska tržišta oporavila jer su investitori doživjeli sankcije kao manje pogubne nego što se stahovalo i vrijednost ruskih akcija, obveznica i rublje je porasla.

Ruska centralna banka je saopštila da može podržati banke koje su pogođene sankcijama. Druga po veličini ruska banka, VTB, je saopštila da će se snaći za finansiranje izvan EU i SAD, koristeći valute mimo eura i dolara.

Međutim, bankari kažu da je ruskim bankama praktično uskraćeno globalno kreditiranje, i ne samo na Zapadu, i da im je ruska država ostala jedini izvor finansiranja.

„Trenutno, sve banke se ponašaju na isti način. Azijske banke su iste kao evropske ili američke u tom smislu,“ rekao je Rojtersu bankar jedne azijske banke sa sjedištem u Londonu.

Pet od šest najvećih ruskih državnih banaka sada je pod američkim sankcijama.

Poljski voćari prva ekonomska žrtva

Prva ekonomska žrtva trgovinskog rata su poljski uzgajivači jabuka, koji više od polovine izvoza prodaju Rusiji. Kao najveći uvoznik voća i povrća EU, Moskva godišnje kupi tih proizvoda u vrijednosti od dvije milijarde eura.

Poričući vezu sa sankcijama EU, Rusija je saopštila da uvodi zabranu za većinu poljskog voća i povrća iz sanitarnih razloga i da razmišlja da da proširi tu zabranu na ostatak EU.

Poljsko ministarstvo poljoprivrede je saopštilo da je embargo „politička represija u odgovoru na sankcije koje je EU uvela Rusiji,“ i da će tražiti odštetu od EU.

Cilj zapadnih sankcija je da ubijede ruskog predsjednika Vladimira Putina da prekine da podržava pobunu na istoku Ukrajine. Međutim, Putin, čija je popularnost kodu kuće porasla nakon aneksije Krima u martu, ne pokazuje znake popuštanja.

Evropska komisija je juče objavila imena osmorice Rusa i tri kompanije, kojima će biti zamrznuta imovina. Na spisku je Arkadij Rotenberg, Putinov dugogodišnji sparing partner u džudou.

Među kompanijama je Ruska nacionalna komercijalna banka, prva ruska banka na Krimu nakon aneksije poluostrva.

Sankcije EU su osmišljene tako da nanesu što manju štetu Evropi. Meta je ruska naftna industrija ali ne i prirodni gas, od kojeg Evropa uveliko zavisi.

Ipak, velike zapadne kompanije, posebno u sektoru energetike, će trpjeti od uvedenih mjera. Britanski BP, najveći strani investitor u Rusiji, sa 20 odsto udjela u naftnoj kompaniji Rosnjeft, saopštio je da bi njegov biznis mogao biti pogođen.

Povećanje cijena neizbježno

„Uvođenjem sankcija, Brisel stvara barijere za buduću saradnju sa Rusijom u tako važnim oblastima ko što je energija. To je nepromišljen i neodgovoran korak. Neizbježno će dovesti do porasta cijena na evropskom tržištu“, saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je rekao da će Rusija imati u vidu sankcije u budućim odnosima sa Vašingtonom, ali da neće preduzimati recipročne mjere.

„Nismo srećni, ali ne namjeravamo da se ponašamo kao da se ništa ne događa. Donijećemo zaključke, ali ćemo pokušati da na uvredu ne odgovorimo uvredom,“ rekao je na konferenciji za novinare u Tadžikistanu.

Rusija tvrdi da su sankcije pokušaj Vašingtona da sa sebe skine odgovornost za situaciju u Ukrajini.

„Nije kriva Rusija, nego kijevski režim i njegovi gospodari preko okeana, za sve veći broj civilnih žrtava u istočnim regionima,“ navedeno je u saopštenju ministarstva finansija.

Njemačka lobira Tursku i Švajcarsku, SAD azijske vlade

Njemačka i EU pokušavaju da ubijede nekoliko država koje nisu članice EU da se pridruže uvođenju sankcija Rusiji.

„U toku su pregovori sa državama poput Švajcarske i Turske,“ saopštila je portparolka njemačkog ministarstva spoljnih poslova.

Njemačka, koja je bila među opreznijim povodom uvođenja sankcija Rusiji, sada ima vodeću ulogu u vršenju pritiska na države da nametnu nove mjere.

U Singapuru je visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta rekao da SAD lobiraju azijske države, koje su sve važnije za rusku trgovinu, da se pridruže sankcijama.

Taj zvaničnik je rekao Rojtesu da je ove nedjelje već bio u Pekingu i Seulu da razgovara sa visokim vladinim zvaničnicima i poslovnim liderima, te da će sjutra posjetiti Tokio.

Bonus video: