Prema anketarima Infratest dimapa, u Saksoniji je 32 odsto birača dalo glas Demohrišćanima (CDU). Slijede AfD sa 27,5 odsto, Ljevica sa 10,5 odsto, Zeleni sa 9 odsto, Socijaldemokrate sa 8 odsto, dok se Liberali kotiraju na 4,8 odsto – dakle taman ispod cenzusa.
U Brandenburgu su pobijedile Socijaldemokrate sa 27,5 odsto. Slijede AfD sa 22,5, Demohrišćani sa 15,5, Ljevica sa 11, Zeleni sa 10, dok se konzervativni Slobodni birači kotiraju na 5 odsto. Liberali bi i ovdje mogli da ostanu na 4,8 odsto.
Znatno povećana izlaznost u odnosu na izbore od prije pet godina ukazuje da je tijesna trka izvela mnoge na birališta. U obje pokrajine je prošli put glasalo nešto manje od polovine biračkog tijela, a sada je u Brandenburgu izašlo 59, a u Saksoniji 65 odsto što se smatra solidnom izlaznošću za pokrajinske izbore.
Za mjesec dana se glasa i u Tiringiji, još jednoj istočnoj pokrajini u kojoj Ljevica u vidu Boda Ramelova ima svog jedinog premijera od ujedinjenja Njemačke.
Zeleni spašavaju stvar?
Koaliciona matematika biće manje zanimljiva nego što se očekivalo. Ukoliko se brojke ne budu menjale, biće dovoljno da Zeleni u obe pokrajine uskoče u koalicije i tako donesu većinu. Ta stranke je trenutno u naletu na saveznom nivou, pa je ovaj put lako preskočila cenzus i na istoku zemlje gdje tradicionalno ima težak posao.
Brandenburgom je do sada vladao premijer Ditmar Vojdke (SPD) u koaliciji sa Ljevicom. U Saksoniji je na vlasti bio demohrišćanin Mihael Krečmar u koaliciji sa Socijaldemokratama.
„Pobijedila je prijateljska Saksonija. Ovo je zbilja dobar dan za našu pokrajinu“, rekao je Krečmar.
„Vjerujem da moramo više da komuniciramo sa ljudima. Mislim da bi bilo dobro da budemo na ulici i slušamo šta imaju da kažu“, rekao je Vojdke, locirajući jedan od razloga za rast desnice.
Prije izbora su sve ostale stranke isključile mogućnost saradnje sa desničarima. Konzervativna Hrišćansko-demokratska unija uz to najavila je da neće u koaliciju ni sa Ljevicom.
Najavljivala se mogućnost da ovi izbori uzdrmaju i Veliku koaliciju koju na saveznom nivou predvodi Angela Merkel. Njeni partneri Socijaldemokrate će kroz mjesec dana rezimirati dosadašnji rad vlade. No ishod ovih izbora jeste donio novi pad Demohrišćana i Socijalmodekrata, ali je taj pad manji nego što su se pribojavali.
AfD još čeka na pobjedu
Ankete su prije današnjih izbora najavljivale tijesnu trku i mogućnost da Alternativa za Njemačku (AfD) po prvi put pobijedi na nekim pokrajinskim izborima. To bi ujedno bilo prvi put u poslijeratnoj Njemačkoj da stranka radikalne desnice dobije izbore na ovom nivou. Premda do toga nije došlo, AfD je ponovo znatno ojačala.
AfD je najjača stranka istoka zemlje, ako se posmatra svih pet pokrajina koje su nekada sačinjavale DDR. Ukupno im ankete daju 14 odsto podrške u cijeloj Njemačkoj jer na Zapadu ni izbliza ne stoje dobro kao na istoku.
„Mnogi ljudi iz bivšeg DDR-a su razočarani. Oni osjećaju da ih većinsko društvo na zapadu ne razumije“, rekla je ranije za DW sociološkinja Judit Enders.
To ima veze s činjenicom da istočni Njemci čine samo 17 odsto ukupnog stanovništva zemlje. Ali još je, kako ističe, nedostaje njihovog prisustva u čitavom njemačkom društvu.
Istočni Njemci zauzimaju samo 1,7 odsto visokih pozicija u njemačkoj privredi, politici i administraciji. Nakon ponovnog ujedinjenja, socijalističku elitu DDR-a zamijenili su zapadni Njemci. Ta elita reprodukuje se i danas, čak i nakon 30 godina, kaže Endersova.
Bonus video:
