Evropska unija je otpočela devetodnevnu bitku za promjene u cilju spasavanja dugom pritisnute eurozone, kada je francuski predsjednik izjavio da je Evropu potrebno "ponovo osnovati".
Najavivši da će se u ponedjeljak u Parizu sastati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, kada će objaviti zajednički plan za rješavanje dužničke krize, Nikola Sarkozi je rekao da želi novi ugovor EU.
"Evopa mora biti ponovo osnovana", rekao je Sarkozi, pri čemu će Francuska i Njemačka u njenom srcu obezbijediti "zonu stabilnosti".
Merkel bi u petak u njemačkom parlamentu trebalo da izloži svoju viziju funkcionisanja EU i otkrije koji su njeni uslovi.
Njemačko-francuski predlozi će biti iznijeti na samitu EU 9. decembra, koji se smatra prelomnim za sudbinu 12-godišnje jedinstvenu valutu.
U ključnom govoru o krizi eurozone u južnom gradu Tulon, francuski predsjednik je rekao da će on i Merkel iznijeti predloge koji bi trebalo da "garantuju" budućnost Evrope, prenijela je agencija AFP.
"Nemojmo to skrivati, kriza bi mogla zbrisati Evropu ako se ona ne organizuje i ne promijeni", rekao je Sarkozi, upozorivši da bi propast eura učinila da dug Francuske izmakne kontroli i izbrisala štednju građana.
"Nemamo pravo da dozvolimo takvu katastrofu".
Promjene ugovora bi morale proći ratifikaciju u parlamentima svih 27 članica EU, od kojih njih deset ne koriste euro
"Pokazalo se da Ugovor iz Mastrihta nije bio savršen", rekao je Sarkozi, misleći da sporazum koji je doveo do stvaranja valute euro 1999.
"Ne može biti zajedničke valute bez ekonomskog ujedinjavanja, bez kojeg bi euro bio za neke prejak a za neke preslab, a eurozona bi se raspala", rekao je Sarkozi pred nekoliko hiljada simpatizera iz njegove konzervativne stranke, prenijela je agencija Asošiejtid pres.
Promjene ugovora bi morale proći ratifikaciju u parlamentima svih 27 članica EU, od kojih njih deset ne koriste euro.
Sarkozi je dodao da će proces reformisanja ugovora "biti dug i težak" ali da je on neophodan da bi se zaštitilo mjesto Evrope u svijetu.
Neophodna je stroža finansijska disciplina, dodao je Sarkozi, sa strožim sankcijama za države koje ne ispunjavaju svoje obaveze, prenio je BBC.
Obećao je, pak, da se Francuska neće odricati suvereniteta.
Odgovor Evrope na dužničku krizu nije bio dovoljno brz
Sarkozi, za kojeg se uveliko očekuje da zatraži još jedan predsjednički mandat, odbacio je priču o izborima, rekavši da se mora usredrediti na tešku finansijsku sitauciju
Berlin želi da se EK ovlasti da vrši reviziju budžeta država, prije nego što o njima bude raspravljano u nacionalnim parlamentima, te da se neposlušnim članicama eurozone bavi Evropski sud za ljudska prava.
Sarkozi je kazao da odgovor Evrope na dužničku krizu nije bio dovoljno brz.
On je ranije izrazio vjerovanje da je EU u dvije brzine neizbježna, tvrdeći da će puna ekonomska integracija biti nemoguća kada se EU proširi na više od 30 članica.
U govoru u novembru je rekao "biće Evropa u dvije brzine: jedna brzina koja ide kao većoj integraciji u eurozoni i jedna nrzina za konfederaciju u EU".
Sarkozi, za kojeg se uveliko očekuje da zatraži još jedan predsjednički mandat, odbacio je priču o izborima, rekavši da se mora usredrediti na tešku finansijsku sitauciju.
ECB otvorila vrata za akciju
Novi šef Evropske centralne banke je poslao signal da je ta institucija spremna na agresivniju borbu protiv dužničke krize ako se politički lideri sljedeće nedjelje dogovore oko puno strože kontrole budžeta u eurozoni.
Očekuje se da lideri EU bolje usklade njihove politike potrošnje, što je neophodna mjera da bi ECB ili druge institucije mogle preduzeti agresivnije korake kako bi se spriječilo da preveliki dug uništi euro i izazove haos u globalnom finansijskom sistemu.
Mario Dragi
Predsjednik ECB Mario Dragi je predočio mračnu sliku stanja evropskog bankarskog sistema, govoreći dan nakon što je šest najvećih svjetskih centralnih banaka preduzelo udruženu akciju da obezbijede jeftinije snabdijevanje dolarom osiromašenih evropskih banaka.
"Novi fiskalni ugovor bi bio najvažniji signal vlada eurozone za pokretanje sveobuhvatnog produbljivanja ekonomske integracije", rekao je Dragi u Evropskom parlamentu, prenio je Rojters.
On nije precizirao kakvu bi akciju ECB mogla preduzeti, rekavši samo da je posvećenost političkih lidera strožoj budžetskoj disciplini i bolje usklađivanje njihovih ekonomija "definitivno najvažniji element za početak vraćanja povjerenja".
Na kraći rok, ekonomisti očekuju da ECB ublaži pritisak na banke i ekonomiju koja ide ka recesiji, tako što će sljedeće nedjelje sniziti kamatne stope.
Bonus video:
