Telekom Austria mjerka hrvatski H1 Telekom i srpski SBB

Mislim da imamo šansu da postanemo najveći igrač u jugoistočnoj Evropi i najbolje integrisani pružalac usluga u regionu, kazao je prvi čovjek austrijskog telekoma
0 komentar(a)
Direktor Telekom Austria, Foto: Wirtschaftsblatt.at
Direktor Telekom Austria, Foto: Wirtschaftsblatt.at
Ažurirano: 12.07.2013. 20:21h

Telekom Austria razmatra mogućnosti preuzimanja u jugoistočnoj Evropi, uključujući Hrvatsku i Srbiju, što bi mu moglo omogućiti da postane vodeći igrač u regionu, kazao je izvršni direktor kompanije Hannes Ametsreiter za austrijske medije.

"Mislim da imamo šansu da postanemo najveći igrač u jugoistočnoj Evropi i najbolje integrisani pružalac usluga u regionu", kazao je Ametsreiter u razgovoru za austrijski ekonomski list WirtschaftsBlatt.

On dodaje da su kupovine kablovskih operatera i kompanija za satelitsku opremu omogućile Telekom Austriji da klijentima ponudi pakete usluga. "To je prilika za rast koju drugi nemaju", ističe on.

Kao zanimljive kompanije izdvaja hrvatskog operatera H1 Telekom i srbijanskog kablovskog operatera SBB. Manji sporazumi mogli biti biti realizovani u gotovini, ali će veći možda zahtijevati povećanje kapitala.

"To pitanje sada nije na dnevnom redu, ali nije isključeno", kazao je on.

Nije želio da komentariše finansijske učinke aukcije mobilnih frekvencija u Austriji u drugoj polovini godine, naglašavajući tek da je kompanija "vrlo dobro finansirana" nakon dvije ovogodišnje aukcije obveznica, vrijedne 900 miliona eura. Osvrnuo se i na konkurenciju na austrijskom tržištu mobilne telefonije, na kojem su im glavni konkurenti Hutchison Whampoa i Deutsche Telekom. Tvrdi da je i dalje "tvrda poput kosti", kritikujući ujedno Evropsku komisiju zbog cijena rominga.

Naglasio je da sniženje cijene tih usluga slabi sve evropske operatore i kaže da priželjkuje da će Evropa učiti od SAD-a gdje su propisi blaži a investicije na rekordnim nivoima.

"Kada bi segment fiksne telefonije u Evropi imao blaže propise, mogao bi podstaći ulaganja i do 100 milijardi eura. To ne bi vlade ništa koštaleo a donijelo bi mnogo. Zašto to ne čine, za mene je prava zagonetka", kazao je on.

Bonus video: