Ukrajinsko-ruska igra s milijardama dolara - Vijesti.me
"JANUKOVIČEV KREDIT"

Ukrajinsko-ruska igra s milijardama dolara

Ukrajinci su duboko uvjereni da je Kremlj sa te tri milijarde želio da potkupi Janukoviča da obustavi pregovore o saradnji Ukrajine sa Evropskom unijom

Viktor Janukovič
Viktor Janukovič (Foto: Reuters)

Kremlj je bivšem ukrajinskom vlastodršcu Janukoviču dao kredit od tri milijarde dolara. Kijev je odlučio da tu pozajmicu ne vrati, ali čitav slučaj je zapravo pravi napeti triler u kojem ništa nije tako jednostavno.

Predsjednika ukrajinske vlade Arenija Jacenjuka nije teško navesti da počne da psuje Moskvu. I zbog rata i zbog uticaja koji Rusija još uvijek želi da ima u Ukrajini i zbog čitavog niza nevolja koje je navodno prouzrokovao veliki istočni komšija . Ali to su uglavnom damo riječi i optužbe, bez mnogo najava šta će Kijev da uradi protiv svega toga.

Ali proteklih dana, Jacenjuk je rekao i nešto sasvim konkretno: Ukrajina neće da vrati Rusiji „Janukovičev kredit“ – kako se u Ukrajini zove ta pozajmica od tri milijarde američkih dolara koji je Rusija dala svrgnutom, proruskom predsjedniku Viktoru Janukoviču – ako Moskva ne bude učestvovala u procesu oprosta djela dugova toj zemlji i o čemu Ukrajina pregovara sa povjeriocima još od ovog ljeta pod nadzorom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Ukrajinci su duboko uvjereni da je Kremlj sa te tri milijarde želio da potkupi Janukoviča da obustavi pregovore o saradnji Ukrajine sa Evropskom unijom. To je Janukovič i uradio što je izazvalo ogromne proteste i konačno bjekstvo Janukoviča iz zemlje – i izazvalo rat i „pobunu“ proruskih separatista na istoku Ukrajine.

Milijarde sad vidiš, sad ne vidiš

Ali i zapadni posmatrači u Kijevu su oprezni: jer pozajmica je pozajmica, bez obzira na to ko ju je i zašto dao. A onaj ko ne plaća svoje dugove, taj ima loše karte u svijetu finansija. Ali sa te tri milijarde se zaista dešavalo nešto čudno: one su zapravo tek na papiru došle u Ukrajinu i Janukovičev režim ih je poslao kao pozajmicu na berzu u Dablin. Za to postoji samo jedan dokaz, evidencija ruskog fonda kojim se upravlja rezervama (FNB) i što je jedan od dva kanala gdje je Kremlj svojevremeno „parkirao“ novac iz sirovina koji je tada bogato tekao u rusku kasu.

Dolari
Dolari

Prema sporazumu o toj ruskoj pozajmici Janukovičevom režimu, u slučaju spora nadležan je sud u Londonu. Ako Kijev do 20. decembra ne vrati predviđenu ratu duga, Moskva može tamo da tuži ukrajinsku vladu. Ali ishod u tom slučaju nije izvjestan, niti je situacija jednostavna: ne samo da je očigledno da je taj novac služio za špekulacije i da tu mogu da izađu na svjetlo dana neugodne stvari za Moskvu, već i zapadni bankari smatraju da bi takva tužba bila rizik za Kremlj.

Jer, na kraju krajeva, već je bilo slučajeva da su londonske sudije presudile u korist zaduženog kada je neka pozajmica bila data iz političkih razloga i na teret čitave nacionalne privrede. Time ne samo da bi Moskva mogla da se oprosti od svojih milijardi, već bi to bila prilika i Kijevu da optuži Rusiju za invaziju na tu zemlju.

Na kocki je još mnogo više

Ali finansijski rizik za Rusiju zapravo je još veći. Naime, čak i u ovim vremenima – negdje između rata i primirja – između te dvije zemlje još uvek postoje tijesne finansijske i privredne veze. Te dvije ekonomije naročito je teško podijeliti u bankarskom svijetu, a zapravo i Rusija uveliko trpi od ekonomskih nevolja u Ukrajini - koje je praktično sama izazvala.

Privreda Ukrajine preživljava „ogromnu oluju“ koja traje već dvije godine, piše u analizi instituta Global Association of Risik Professionals (GARD) i koji služi velikim bankama za orijentaciju. A ta oluja se već vidi i u obezvrjeđenju ukrajinske valute grivnje: prije dvije godine jedan euro vrijedeo je osam grivnji, a danas 26. Ali ta inflacija i kriza nije samo progutala mnoga preduzeća, već je za sobom povukla i banke koje su ih pratile.

Ukrajinska centralna banka je od 2013. zatvorila gotovo 60 banaka i štedionica koje su radile u toj zemlji jer im je bila ugrožena likvidnost. To nije pogodilo samo preduzeća, već i obične građane i štediše: letos su redovno protestovali pred predsjedničkom palatom jer su sa propašću banaka ostali bez svojih ušteđevina. Ali na njihove nevolje se gotovo niko ne obazire, jer Ukrajina definitivno ima većih problema.

Naročito je zanimljivo to da u Ukrajini još uvijek djeluju tri banke čije su matične kuće u Rusiji, a bilans tih triju banaka zajedno je oko 8,4 milijarde američkih dolara. To su poznata Sberbank, banka za spoljnu trgovinu Vneütorgbank (VTB) i Prominvestbank (PiB) od kojih ova posljednja praktično uopšte ne posluje s građanima, već samo sa privrednim subjektima. Kod nje su došle mnoge firme koje su imale razgranate poslove s Rusijom pa je tako sada, sa njenim bilansom od 3,2 milijarde dolara, u najvećoj opasnosti da i ona postane nelikvidna.

Stiže račun za rat

Ukrajinska centralna banka je tim bankama dala rok do 1. decembra da joj dostave plan restrukturiranja, a to zapravo traži MMF koji pomno prati zbivanja u Ukrajini. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da se u tim bankama nakupila bar jedna milijarda duga koja praktično nikada neće moći da se ubere, što je već dovoljan iznos da i Ukrajinska centralna banka posegne za drastičnom mjerom: nacionalizacijom te tri „ruske“ banke u Ukrajini. PiB je prva na spisku jer je upravo to banka u koju su došle one tri milijarde dolara iz Kremlja za režim Janukoviča.

Ako se sve sabere, onda računica za Moskvu nije baš povoljna: tri milijarde dolara kredita Janukoviču – otišlo

Ako se sve sabere, onda računica za Moskvu nije baš povoljna: tri milijarde dolara kredita Janukoviču – otišlo. Tri banke u Ukrajini sa bilansom od 8,4 milijarde – lako bi i to moglo da nestane. Sve u svemu preko 11 milijardi američkih dolara i „slabe karte“ Ukrajini u sporu oko pozajmice odjednom se pretvaraju u adute koje je Moskvi teško da nadigra – i ignoriše.

Zato ekonomski stručnjaci procenjuju da se sada žestoko pregovara iza zatvorenih vrata: one tri milijarde Janukoviču nekako bi mogle da se „preusmjere“ u likvidnost ruskih banaka u Ukrajini. „Tako bi Kremlj možda još mogao i da zadrži nekakav uticaj na bankarski sistem Ukrajine“, kaže jedan službenik iz tih ruskih banaka. Na kraju su banke na dobitku, Rusija neće izgubiti novac, a i Ukrajina ne mora da razmišlja kako da namakne novac za otplatu duga. Svi gube nešto malo od svog ponosa, ali i dobijaju konkretne sume i sigurnost.

Da li će to zaista tako i biti, teško je reći. U svakom slučaju, ukrajinski premijer za sada još uvijek govori samo o ruskoj agresiji protiv Ukrajine i šuti o mogućem sporazumu o tom nesrećnom kreditu. Ali već 1. decembra vidjeće se kakvo to „restrukturiranje“ planiraju te banke i kako inače mogu opstati bez poslova između Ukrajine i Rusije.