Lideri Evropske unije u Briselu najoštrije su danas osudili terorističke napade u Evropi i poručili da će novim mjerama i tješnjom saradnjom osujetiti udare ekstremizma i terorizma na Evropu, dok će izgradnjom evropske odbrane i angažovanjem gdje god je prijetnja izvan granica EU zaštiti građane i doprinijeti miru.
Vođe EU su u prvom dokumentu dvodnevnog zasijedanja predočili da će i novom tehnologijom i uključivanjem u bitku internet kompanija veoma ojačati borbu protiv nasilnog terorizma preko društvenih mreža, suzbiti finansiranje i širenje ekstremističke ideologije, uz mnogo djelotvorniju saradnju članica EU i nadzor granica.
Oni su posebno ukazali na nužnost da se osujeti dolazak stranih terorista, isto kao i da se spriječe ekstremisti koji stasavaju unutar EU.
Predsjednik Evropskog savjeta je takođe saopštio da su šefovi država ili vlada Unije odlučili da se od kompanija vlasnika društvenih mreža izdejstvuje uvođenje novih tehnologija kojima će se automatski prepoznavati i sprječavati širenje terorističkih štiva i poruka.
Tusk je rekao i da je "istorijskom odlukom" usvojeno stvaranje "Stalne evropske saradnje u odbrani" i u roku od tri mjeseca donesu opipljive mjere za sprovođenje te odluke.
To znači, kako je objasnio i predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker da će iz posebnog fonda uložiti sredstva u razvoj i izgradnju jedinstvenih odbrambenih sistema Evropske unije kako bi se ujednačili standardi i tipovi naoružanja i izbjeglo trošenje novca na uporednu proizvodnju istih tipova oružja.
Stvaranje "evropske odbrane", mada ne i posebne evropske armije, korak je na koji su se naročito Njemačka i Francuska odlučili pošto je zaključeno da nova vlada američkog predsjednika Donalda Trampa više ne želi da automatski garantuje za strategijsku bezbjednost Evrope.
Lideri evropskih zemalja su napomenuli da odnosi sa prekoatlantskim saveznicima i "saradnja EU-NATO ostaju ključni za našu sveukupnu bezbjednost, omogućavajući nam da uzvratimo na prijetnje sajber, hibridnog rata i terorizma".
Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je na početku sastanka predočio da nevolje kojima se suočava Unija izazvane izlaskom Velike Britanije iz članstva, strahovanjima građana od nekontrolisane mondijalizacije, divlje imigracije, terorizma i nezaposlenosti, prijete da dovedu do toga da će se populisti i ekstremističke snage približiti vlasti u zemljama Unije.
Tajani je upozorio da EU "više ne smije dozvoliti da tokovima migracija gospodare mreže krijumčara bijelog roblja" i rekao da je nužna daleko oštrija bitka protiv divlje imigracije i temeljita reforma prava na azil i solidarne raspodjele onih koji traže azil među članicama EU.
Jer, kako je ukazao, od 2012. je dosad u Uniji azil zatražilo 3,5 miliona ljudi, a UN procjenjuju da će idućih godina u prosjeku u EU stizati po još pola miliona azilanata, mahom iz Afrike južno od Sahare zbog širenja pustinje, gladi, terorizma, bijede.
Tajani rješenje vidi u stvaranju mnogo jače kontrole granice, moćne granične straže i pomoći ugroženim afričkim zemljama da oporave privredu i otvore radna mjesta, za šta bi moglo da se prikupi oko 44 milijardi eura.
Isto kao i visoka predstavnica EU Federika Mogerini, čelnik EP je naglasio da se centri za migrante moraju uspostaviti na granicama zemalja Sahare i ocijenio da je neophodno snažno pomoći i obučiti pograničnu policiju Libije da se stane na put krijumčarima i divljem prilivu migranata u Evropu.
Tajani je posebno upozorio da je terorizam naročito poslije učestalih atentata islamskih ekstremista u Evropi postao najveća briga evropskih građana i zahtijevao daleko usaglašenije korake policije, snaga bezbjednosti članica EU, uz mnogo veća ovlašćenja i jačanje policije EU-Europol.
Lideri EU saslušaće predloge britanske premijerke Tereze Mej o mjerama i načinu kako je London zamislio pregovore o izlasku Velike Britanije iz članstva EU i potom razgovorima o sporazumu novim odnosima dvije strane.
Velika pažnja će biti posvećena jačanju privrednog rasta i zapošljavanja u zemljama EU i, kako je ukazao i Tajani, građani više nikako ne žele da se evropske kompanije koje rade i s profitom izmiještaju izvan EU.
Cilj je da se postavi dosljedna politika nove industrijalizacije i olakša pristup i ravnopravnost evropskim kompanijama na svjetskim tržištima.
Evropska komisija je izračunala da bi samo dogradnjom jedinstvenog tržišta prodaje i prometa i robe preko interneta društveni proizvod u EU mogao porasti za 415 miliona eura godišnje i otvoriti 200.000 novih radnih mjesta.
Vođe unije danas i sjutra u Briselu treba da se dogovore o tome kako institucije i odnose među partnerima u EU preurediti tako građani ponovo vjeruju da ih Evropa štiti od pogubnih posljedica globalizacije, rastućih socijalnih nejednakosti, pogubnih klimatskih promjena, nasrtaja islamskog ekstremizma i da stvaranjem moćne evropske odbrane štiti granice od ilegalne imigracije i terorizma.
"Evropa koja štiti" je takođe ta koja podstiče privredni rast i zapošljavanje i to je ključno geslo s kojim je na samit EU došao francuski presjednik Emanuel Makron koji je iznenađujuće brzo uspio da se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel dogovori o ponovnom pokretanju "njemačko-francuske osovine" u EU.
Bonus video:
