Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je juče ostale članice Evropske unije da zajedno sastave predloge za novi bezbjednosni sporazum sa Rusijom narednih nedjelja, uključujući "iskren dijalog" sa Moskvom.
On nije precizirao šta bi obuhvatao "novi poredak bezbjednosti i stabilnosti" koji traži, ali je rekao da mora osigurati da Evropa brani svoje interese.
"Pobrinućemo se da se čuje jedinstveni i snažni glas Evrope", rekao je u Evropskom parlamentu predstavljajući prioritete Francuske za šestomjesečno predsjedavanje EU.
Ranije juče, američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je tokom posjete Ukrajini da bi Rusija mogla pokrenuti novi napad u "veoma kratkom roku", ali da će Vašington nastaviti sa diplomatijom koliko god može.
EU do sada nije bila uključena u pregovore sa Rusijom. Neke evropske države strahuju da su zaobiđene i da se njihova zabrinutost za bezbjednost ignoriše dok Rusija i Vašington direktno pregovaraju, uz određenu koordinaciju sa EU.
"Dobro je da postoji koordinacija između Evropljana i SAD, ali je neophodno da Evropljani vode svoj dijalog", rekao je Makron. "Moramo sastaviti zajednički predlog, zajedničku verziju, novi poredak bezbjednosti i stabilnosti u Evropi".
On je dodao da će taj predlog podijeliti sa NATO saveznicima prije rasprave o njemu sa Rusijom.
Makron, koji se zalaže za to da EU ima sopstvenu "stratešku autonomiju" u oblasti odbrane, rekao je da taj blok mora dovesti sebe u poziciju da osigura da "može biti poštovan", uključujući tako što će se pobrinuti da ne bude previše zavisan od Rusije u snabdijevanju energijom.
On je poručio da Francuska i Njemačka žele da nastave da traže rješenje za tenzije oko Ukrajine u razgovorima i sa Rusijom i sa Ukrajinom.
Kremlj je saopštio da tenzije oko Ukrajine rastu i da i dalje čeka pisani odgovor SAD na sveobuhvatne zahtjeve za bezbjednosne garancije od Zapada.
Rusija ne pristaje na ništa manje od zabrane širenja NATO
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji je predvodio rusku delegaciju na razgovorima sa SAD u Ženevi prošle nedjelje, ponovio je da Moskva nema nikavu namjeru da napadne Ukrajinu, ali da je dobijanje tih garancija imperativ za Moskvu.
Generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg rekao je u utorak da će NATO uskoro poslati pisane predloge Rusiji, odgovarajući na njene bezbjednosne zahtjeve i predlažući ozbiljne razgovore o kontroli oružja i mjerama transparentnosti.
Rjabkov je rekao da ne može biti nikakvih značajnih razgovora o tim pitanjima ako Zapad ne usliši glavne ruske zahtjeve za neširenje NATO-a. Dodao je da sve tješnje veze Ukrajine sa NATO saveznicima predstavljaju veliki bezbjednosni izazov za Rusiju.
"Vidimo prijetnju da se Ukrajina još više integriše u NATO, čak i bez sticanja formalnog statusa članice NATO", rekao je Rjabkov, ukazujući na to da zapadne sile snabdijevaju Ukrajinu oružjem, obučavaju njene trupe i izvode zajedničke vježbe.
"To je nešto što ide pravo u centar ruskih interesa nacionalne bezbjednosti, i daćemo sve od sebe da preokrenemo tu situaciju".
Rjabkov je kategorično odbacio ideju da Rusija prihvati moratorijum na širenje NATO na istok, koju su iznijeli neki politički eksperti, rekavši da Zapad nije ispunio ranija obećanja. On je naglasio da su za Rusiju prioritet neupitne i pravno obavezujuće garancije da se Ukrajina i druge bivše sovjetske države neće pridružiti alijansi.
Blinken: Rusija bi mogla napasti u kratkom roku
Blinken je juče u posjeti Kijevu rekao da bi Ukrajinci trebalo da se pripreme za teške dane. Dodao je da će Vašington nastaviti da pruža odbrambenu pomoć Ukrajini i ponovio obećanje o oštrim sankcijama Rusiji u slučaju nove invazije.
On je obećao "neumorne diplomatske napore da se spriječi nova agresija i da se promoviše dijalog i mir". Dodao je da se nagomilavanje ruskih trupa blizu granica Ukrajine događa bez "ikakve provokacije, bez razloga".
"Znamo da postoje planovi da se te snage čak dodatno povećaju u vrlo kratkom roku, što predsjedniku (Vladimiru) Putinu omogućava da, takođe u vrlo kratkom roku, preduzme dodatnu agresivnu akciju protiv Ukrajine", rekao je.
On nije naveo koliko brzo bi Rusija mogla da krene. Nezavisni bezbjednosni analitičari kažu da ne vjeruju da je Moskva do sada okupila logističke i medicinske jedinice koje bi joj bile potrebne za brzo pokretanje napada.
Rusija je takođe rasporedila trupe u Bjelorusiji zbog, kako je objasnila, zajedničkih vojnih vježbi, tako da na raspolaganju ima opciju da napadne Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je juče novinarima da su razgovori između Blinkena i njegovog ruskog kolege Sergeja Lavrova, zakazani za sjutra u Ženevi, "izuzetno važni".
Blinken je rekao da Lavrovu neće uručiti pisani odgovor na ruske predloge, što je Moskva više puta tražila.
Zelenski pozvao građane da ostanu mirni
Vladimir Frolov, bivši ruski diplomata koji je sada spoljnopolitički analitičar, kaže da Moskva traži puno opsežnije preuređenje evropskog bezbjednosnog poretka.
"Susret Lavrov-Blinken je vjerovatno posljednje stanica prije nego što se voz slupa. Međutim, nade su male, stavovi su nekompatibilni".
Opisujući raspoređivanje ruske vojske u Bjelorusiji kao "ogromu eskalaciju", Frolov je iznio sumornu procjenu krize.
"Ako se SAD ne predaju i ne prepuste Ukrajinu Rusiji, neka vrsta vojne opcije je sada neizbježna".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da vlada čini sve što može da riješi situaciju putem diplomatije i da bi građani trebalo da ostanu mirni.
"Ostanite hladne glave, imajte povjerenja u svoju snagu, u svoju vojsku i u našu Ukrajinu", poručio je.
Bonus video:
