Koliko dugo mogu da prežive zarobljeni u ruševinama poslije zemljotresa?

Većina spasavanja se dešava u prva 24 sata nakon katastrofe. Nakon toga šanse za preživljavanje opadaju kako svaki dan prolazi, kažu stručnjaci

13285 pregleda 8 komentar(a)
Spasioci izvukli dječaka ispod ruševina u Jandarisu, Foto: REUTERS
Spasioci izvukli dječaka ispod ruševina u Jandarisu, Foto: REUTERS

Koliko dugo zarobljeni ljudi mogu da prežive u ruševinama zemljotresa? Do nedjelju dana ili više, kažu stručnjaci, ali to zavisi od njihovih povreda, načina na koji su zarobljeni i vremenskih uslova.

Timovi za pretragu iz cijelog svijeta pridružili su se lokalnom osoblju za hitne slučajeve u Turskoj i Siriji u potrazi za žrtvama razornog zemljotresa koji je odnio hiljade života.

Većina spasavanja se dešava u prva 24 sata nakon katastrofe. Nakon toga šanse za preživljavanje opadaju kako svaki dan prolazi, kažu stručnjaci. Mnoge žrtve su teško povrijeđene ili zatrpane kamenjem ili drugim krhotinama.

Pristup vodi i vazduhu su ključni faktori za preživljavanje, zajedno sa vremenskim prilikama. Loši, zimski uslovi u Siriji i Turskoj otežali su spasilačke napore, a temperature su pale znatno ispod nule.

„Uobičajeno, rijetko je pronaći preživjele posle petog do sedmog dana, a većina timova za potragu i spasavanje će razmotriti da do tada obustavi akcije“, rekla je dr Džeron Li, stručnjak za hitne slučajeve i medicinu u slučaju katastrofa u Opštoj bolnici u Masačusetsu.

„Ali, postoje mnoge priče o ljudima koji su preživjeli daleko nakon sedam dana. Nažalost, to su obično rijetki i izuzetni slučajevi.“

Ljudi sa traumatskim povredama, uključujući povrede od nagnječenja i amputacije udova, suočavaju se sa najkritičnijim periodom preživljavanja, rekao je dr Džordž Čampas, specijalista hitne medicine na Univerzitetu Nortvestern.

"Ako ih ne izvučete za jedan sat, u tom zlatnom satu, zaista su veoma male šanse za preživljavanje“, rekao je on.

Oni sa drugim bolestima, čije zdravlje zavisi od ljekova, takođe se suočavaju sa lošim šansama, rekao je Čampas.

Starost, fizičko i psihičko stanje su važni faktori.

„Dešavalo se i mnogo čudesnih spasavanja, ljudi su preživjeli u užasnim uslovima“, rekao je dr Kristofer Kolvel, specijalista hitne medicine na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku. „Oni su obično mlađi ljudi i bili su dovoljno srećni da nađu ili džep u ruševinama ili neki način da pristupe vazduhu i vodi.“

Nakon zemljotresa i cunamija u Japanu 2011. godine, tinejdžer i njegova 80-godišnja baka pronađeni su živi nakon devet dana zarobljenih u svom sravnjenom domu.

Godinu ranije, 16-godišnja Haićanka je posle 15 dana spasena iz ruševina zemljotresa u Port-O-Prensu.

Mentalno stanje takođe može uticati na preživljavanje. Ljudi zarobljeni pored tela stradalih, koji nemaju kontakt sa drugim preživjelima ili spasiocima, mogu izgubiti nadu, kaže Čampas.

„Ako imate nekoga ko je živ, oslanjate se jedni na druge da biste nastavili da se borite“.

Bonus video: