Abas: Šamar vijeka

Izraelski ministar odbrane Trampov mirovni plan protumačio kao zeleno svijetlo za pripajanje okupiranih teritorija na Zapadnoj obali, Palestinci ga porede sa aparthejdom
4757 pregleda 1 komentar(a)
Sukobi palestinskih demonstranata i izraelske policije kod grada Ramala na Zapadnoj obal, Foto: AP
Sukobi palestinskih demonstranata i izraelske policije kod grada Ramala na Zapadnoj obal, Foto: AP

Vodeći jastreb u izraelskoj vladi pozvao je juče na uspostavljanje izraelskog suvereniteta nad skoro trećinom okupirane Zapadne obale, svega nekoliko sati nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp predstavio mirovni plan za Bliski istok nazivajući ga „dogovorom vijeka”, koji su Palestinci uporedili sa aparthejdom.

„Prošle noći istorija je zakucala na naša vrata i dala nam jedinstvenu priliku da primijenimo izraelski zakon na sva naselja u Samariji, Judeji, Jordanskoj dolini i sjevernom Mrtvom moru”, kazao je izraelski ministar odbrane Naftali Benet upotrebljavajući hebrejska imena za oblasti na Zapadnoj obali koju je Izrael okupirao u ratu 1967. godine.

Palestinci su Benetove komentare protumačili kao rezultat Trampovog plana u kojem je on dao „zeleno svijetlo” Izraelu da i zvanično pripoji okupirana naselja na Zapadnoj obali. Tramp je u utorak u Bijeloj kući u atmosferi koja je, prema pisanju BBC-a, više ličila na zabavu nego na konferenciju za novinare predstavio njegov dugoočekivani plan za Bliski istok.

Tokom konferencije Tramp je u društvu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua podsjetio na sve što je uradio za Izrael i izazvao aplauz i skandaranje publike.

Netanjahu je kazao da će taj dan biti zapamćen u istoj ravni kao i dan nezavisnosti Izraela 1948, a za njega lično kao jedan od najvažnijih trenutaka u životu.

Tramp tvrdi da je pronašao novi način za uspostavljenje mira između Izraela i Palestine pružajući Izraelcima bezbjednost koja im je potrebna, a Palestincima državu kojoj teže. Predsjednik SAD u okviru plana daje Palestincima rok od četiri godine da pristanu na bezbjednosni dogovor sa Izraelom, obustave napade ekstremističke grupe Hamas, koja upravlja Gazom, i osnuje vladajuće institucije za osnivanje palestinske države sa prijestonicom u Abu Disu.

Abu Dis je naselje na Zapadnoj obali istočno od izraelskih granica Jerusalima. Palestinci koji žive u Abu Disu su, kako piše Rojters, odsječeni od Jerusalima visokim zidom koji je izgradio Izrael i kontrolnim punktovima. Prema Trampovom planu, zid i ograde bi služili kao granica između prijestonice dvije države, dok bi Jerusalim ostao „nepodijeljena prijestonica Izraela”.

Palestinci odbacuju svaki predlog koji ne predviđa palestinsku prijestonicu u cijelom Istočnom Jerusalimu, što obuhvata i ograđeni Stari grad.

Trampov plan predviđa priznavanje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali i izraelski suverenitet nad Jordanskom dolinom, što je vjerovatno i podstaklo jučerašnje komentare Naftalija Beneta.

Predsjednik SAD u „dogovoru vijeka” zapravo pruža Netanjahuu sve što želi, a Palestincima nudi jako malo u vidu svojevrsne skučene države, bez pravog suvereniteta, okružene izraelskom teritorijom i umetnute između jevrejskih naselja, navodi se u analizi BBC-a.

Tramp u dokumentu takođe ignoriše neugodne činjenice, poput UN rezolucije 242 u kojoj stoji da je neprihvatljivo pripojiti ratom osvojenu teritoriju, ili međunarodne zakone koji zabranjuju okupatorima da nasele svoj narod na okupiranoj zemlji.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas je ismijao Trampov plan nazivajući ga „šamarom vijeka”. „Jerusalim nije na prodaju, naša prava nijesu na prodaju ni za cjenkanje, a vaš dogovor, zavjera neće proći”, kazao je Abas.

Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat je kazao da je Trampov tim prosto „kopirao i nalijepio” nacrt plana koji su željeli Netanjahu i lideri izraelskih naseljenika. „Ovdje se radi o aneksiji, o aparthejdu”, kazao je Erekat u Ramali u okupiranoj Zapadnoj obali. „Juče su dobili zeleno svjetlo za aneksiju naselja”.

Predsjednik SAD je kazao da je poslao pismo Abasu tražeći od njega da razmotri dogovor. „Objasnio sam mu da će teritorije koje su dodijeljene njegovoj novoj držai ostati otvorene i nerazvijene u periodu od četiri godine. Tokom tog vremena, Palestinci mogu temeljno proučiti dogovor, pregovarati sa Izraelom, ispuniti kriterijume za državnost i postati istinski nezavisna, divna država”, kazao je on.

Prije objavljivanja dugoočekivanog plana, SAD su prekršile međunarodni konsenzus i priznale Jerusalim kao prijestonicu Izraela, obustavile pomoć Palestincima i saopštile da jevrejska naselja više ne smatraju kršenjem međunarodnog prava.

Džered Kušner, Trampov zet i glavni arhitekta plana, odbacio je kritike Palestinaca.

„Nećemo trčati za Palestincima... palestinskim rukovodstvom, ne možete ih istinski tretirati kao ozbiljnu vladu, ili kao sposobne ili kompetentne učesnike u dogovoru”, kazao je Kušner novinarima. „Oni će učiniti ono što su uvijek činili, sve će uništiti”.

Politički analitičar iz Gaze Talal Okal kazao je za Rojters da Trampov plan daje pravo Izraelu da uzme ono što želi „odmah, dok Palestinci moraju da čekaju četiri godine kako bi saznali da li imaju prava ili ne”.

Amos Jadlin, bivši izraelski šef vojne obavještajne službe kazao je za britansku agenciju: „Ovo je za Izrael najpovoljniji plan koji je ikada predstavio jedan međunarodni igrač”. Palestincima je sada, kako navodi Rojters, jedna od opcija da u Ujedinjenim nacijama traže osudu plana, ali je izraelska misija u UN nagovijestila da će pokušati da to spriječi diplomatskom kampanjom sa SAD.

U suštini Tramp je Palestincima dao dokument sa uslovima predaje, rekao im da prihvate da je Izrael pobijedio i da će sa svojim američkim prijateljima oblikovati budućnost.Ukoliko Palestinci odbiju, Izrael će ipak dobiti ono što želi a njima će biti još gore. Postoji velika šansa da će Trampov mirovni plan dodatno naljutiti Palestince, pojačati njihov očaj i bezbađe, a u tako zapaljivom dijelu svijeta to je opasno, zaključuje se u analizi BBC-a.

Britanija pozdravila Trampov plan, EU traži poštovanje zakona

Par dana uoči izlaska iz Evropske unije, Britanija je stala na suprotnu stranu od svojih evropskih saveznika pozdravivši Trampov plan za Bliski istok dok su Francuska i Evropska unija upozorile da plan mora biti u skladu sa međunarodnim pravom.

Francusko ministarstvo inostranih poslova pozdravilo je činjenicu da Trampova administracija iznosi ideje za rješavanje konflikta i saopštilo je da će podrobno proučiti plan, ali je dodalo da svaki sporazum mora biti „u skladu sa međunarodnim pravom”.

Taj stav je potvrdila i Evropska komisija, koja je saopštila da da predlozi treba da poštuju „sve relevantne UN rezolucije i međunarodno usaglašene parametre”.

Međutim, Britanija koja igra ključnu ulogu na Bliskom istoku od Drugog svjetskog rata, nije pozvala na oprez već je umjesto toga pozdravila plan kao „ozbiljan predlog” i ohrabrila obje strane da ga „istinski i pravično razmotre”.

Ovaj jaz između evropskih saveznica mogao bi da ukaže na raskol oko ključne spoljnopolitičke teme neposredno prije nego što Britanija i zvanično sjutra napusti EU. Francusko podsjećanje da se međunarodno pravo mora poštovati je važno imajući u vidu da su izraelski zvaničnici Trampov plan protumačili kao zeleno svijetlo da brzo primijene izraelski suverenitet na skoro trećinu Zapadne obale.

Evropska unija je jasno stavila do znanja da ne može podržati nijedan američki plan koji je protivan međunarodno dogovorenim parametrima, pravu i rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, kazao je za Rojters Hju Lovet, ekspert za Bliski istok u Evropskom savjetu.

U trenutku kada je Međunarodni krivični sud već otvorio istragu o navodnim ratnim zločinima na palestinskoj teritoriji, Izrael bi se mogao suočiti sa oštrom osudom ukoliko pripoji teritorije na Zapadnoj obali.

„EU i njene države članice moraju upozoriti da bi takve aktivnosti imale ozbiljne posljedice”, kazao je Lovet, ukazujući da bi blok mogao odlučiti da ozbiljnije podrži istrage Međunarodnog krivičnog suda ukoliko Izrael i zvanično pripoji djelove Zapadne obale. Problem članica EU je u tome što imaju ograničen uticaj na Izrael, uprkos istorijskoj ulozi koju Francuska i Britanija igraju u regionu.

Ukoliko bi EU htjela da uvede sankcije ili druge kaznene mjere Izraelu zbog aneksije, potrebno joj je jednoglasno odobrenje svih 27 država članica nakon izlaska Britanije. Slični pokušaji su propali ranije nakon što su Mađarska i druge manje države stale na stranu Izraela.

Britanija takođe ne želi da se konfrontira sa Izraelom naročito u trenutku kada pokušava da obezbijedi trgovinske sporazume nakon breksita, uključujući i bliskije veze sa izraelskim vodećim visokotehnološkim i odbrambenim industrijama.

Analitičari smatraju i da će se Britanija nakon izlaska iz EU približiti američkim spoljnopolitičkim pozicijama kako bi olakšala sklapanje dogovora o slobodnoj trgovini sa SAD.

Bonus video: