Kako je protekao samit NATO: Bezobrazni, dvolični i delinkventi, ali će štititi jedni druge - Vijesti.me
POČELO I ZAVRŠILO VARNICAMA

Kako je protekao samit NATO: Bezobrazni, dvolični i delinkventi, ali će štititi jedni druge

Lideri NATO saveza zajedničkom deklaracijom, uprkos razmiricama, okončali samit u Londonu

Sljedeći samit NATO lidera tek poslije predsjedničkih izbora u SAD
Sljedeći samit NATO lidera tek poslije predsjedničkih izbora u SAD (Foto: Beta/AP)

NATO lideri su pokušali da ostave po strani uvrede, uključujući  one o „delinkventima” „bezobraznim komentarima” i „klinički mrtvoj” Alijansi, poručivši na kraju samitu povodom 70. godišnjice saveza da će  biti ujedinjeni pred zajedničkom prijetnjom od Rusije i spremni za uspon  Kine.

Zvaničnici su po završetku samita insistirali da je bio uspješan, prvenstveno ističući da je turski predsjednik Tajip Erdogan  odustao od prijetnje da će blokirati planove za odbranu sjeverne i  istočne Evrope ukoliko saveznici kurdske borce u Siriji ne proglase  teroristima.

Međutim, samit je počeo i završio varnicama, žestokim čak i za predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je odmah po dolasku u London francuskog predsjednika Emanuela Makrona nazvao „bezobraznim” a na samom kraju je za kanadskog premijera kazao da je „dvoličan” zbog toga što mu se podsmijavao.

Uspjeli  smo da prevaziđemo naše nesuglasice i nastavimo da ispunjavamo naše  ključne zadatke da štitimo i branimo jedni druge”, kazao je na  konferenciji za novinare vječiti optimista generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

U  zajedničkoj deklaracij nakon samita lideri su naveli da „agresivni  postupci Rusije predstavljaju prijetnju za evroatlantsku bezbjednost, a  da terorizam u svim njegovim oblicima i manifestacijama ostaje  konstantna prijetnja za sve nas”.

U deklaraciji se potvrđuje trajna  transatlantska veza između Evrope i Sjeverne Amerike i obaveze utvrđene  članom 5 Vašingtonskog ugovora da će napad protiv jednog saveznika biti  smatran napadom protiv svih. Jedna od tačaka deklaracije posvećena je  podjeli finansijskog tereta, a lideri su obećali da će povećati  izdvajanja za odbranu doprinoseći misijama i operacijama ističući da se  troškovi za odbranu van Sjedinjenih Država povećavaju pet uzastopnih godina.

Evropa, Turska i Kanada su obećale da će trošiti dodatnih  4000 milijardi na odbranu do 2024, odgovorivši na Trampove optužbe da ne  doprinose dovoljno. Njemačka, česta meta Trampovih kritika, obećala je  da će do 2031. godine na odbranu trošiti dva odsto BDP.

Lideri vojne  Alijanse su istakli da ostaju posvećeni politici otvorenih vrata, „koja  jača Alijansu i donosi sigurnost milionima Evropljana. „Sjeverna  Makedonija je danas ovdje s nama i uskoro će biti naš najnoviji  saveznik”, navodi se u deklaraciji.

Francuska i Njemačka su takođe  osvojile podršku za strateško preispitivanje misije NATO-a, a Alijansa  će osnovati grupu „mudraca” koja će analizirati kako organizacija treba da se pozicionira u budućnosti.

Lideri su takođe uspjeli da postignu sporazum u cilju bezbjednih komunikacija, uključujući i 5G mobilne telefonske mreže. Sjedinjene Države žele da saveznici zabrane opremu najvećeg svjetskog proizvođača telekomunikacione opreme, kineskog  giganta Huavej. 

„Smatram da je to bezbjednosni rizik, to je opasnost po  bezbjednost”, kazao je Tramp odgovarajući na pitanje o Huaveju, mada se u  deklaraciji kompanija ne pominje direktno.

Znalo se da će poludnevni  samit u golf centru u predgrađu Londona biti napet, a zvaničnici su se  nadali da će izbjeći svađe koje su obilježile njihov sastanak prošle  godine kada se Tramp žalio da saveznici ne snose teret kolektivne  bezbjednosti, podsjeća Rojters.

Međutim ove godine, sastanak su  dodatno otežali Erdogan, koji je pokrenuo ofanzivu u Siriji i kupio  ruske rakete uprkos protivljenju saveznika, i Makron koji je prošlog  mjeseca Alijansu opisao kao „klinički mrtvu”.

Pred kamerama je  djelovalo da je samit u Londonu krenuo čak lošije nego što se očekivalo,  a počelo je već u utorak kada je Tramp kazao da su Makronovi komentari  „veoma, veoma bezobrazni” a saveznike koji ne troše dovoljno na odbranu  nazvao „delinkventima” - što je, kako navodi britanska agencija, ponovio  i na sastanku iza zatvorenih vrata.

Makron je ostao pri kritikama  strategije NATO-a, rekavši da je važno da lideri razgovaraju na otvoren i  direktan način ukoliko žele da nađu rješenja. „Mislim da je naša  odgovornost da razgovaramo o razlikama koje bi mogle biti štetne i da  imamo pravu stratešku debatu”. „To je počelo, tako da sam ja  zadovoljan”.

Erdogan je zbog sve bliskijih veza sa Rusijom, naročito  oko Sirije, i zbog razmirica sa EU po pitanju migracije i drugih tema,  postao veoma naporan NATO partner, a samim tim i izuzetno važan, navodi  agencija AP.
Tenzije su porasle i nakon što je na prijemu u Bakingemskoj palati u utorak veče, kamera snimila kanadskog lidera Džastina Trudoa kako u društvu Makrona, Borisa Džonsona, premijera Holandije Marka Rutea i princeze Ane ismijava Trampa zbog dugih razgovora sa novinarima i iscrpljuje članove njegovog tima.

Džastin Trudo, Boris Džonson, Emanuel Makron
Trudo je u Bakingemskoj palati ismijavao Trampove razgovore sa novinarima(Foto: Beta/AP)

Tramp  je kazao da je Trudo uznemiren jer ga je prozvao zbog toga što nije  ispunio obavezu da dva odsto BDP opredijeli za troškove NATO-a. „On je  dvoličan”, kazao je Tramp za Trudoa.
Do kraja samita Tramp je odlučio da ne održi posljednju konferenciju za novinare, rekavši da je već dovoljno pričao.

Stoltenberg  je kazao diplomatama da iako su naslovnice pune svađa, Alijansa je  složna. „Ja sam političar, navikao sam da me kritikuju zbog dobre priče a  loše suštine”, kazao je Stoltenberg. „U slučaju NATO-a potpuno je  suprotno. Imamo lošu retoriku, ali izuzetno dobru suštinu”.

Nakon tri  samita u tri uzastopne godine, lideri su odlučili da pauziraju godinu  dana i ponovo se sastanu 2021.To znači da će sljedeći samit biti održan  poslije predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama, koje su daleko  najmoćnija i najuticajnija članica Alijanse.

Donald Trump, Jens Stoltenberg
Tramp je organizovao ručak za članice koje izdvajaju dva odsto BDP za odbranu(Foto: Beta/AP)

Alijansa mora motriti na Kinu

Sedamdeset godina nakon osnivanja za vrijeme Hladnog rata sa fokusom na  Moskvu, Sjevernoatlantska alijansa sada mora da budno prati i sve veći  izazov koji predstavlja Kina.

Međutim nejasno je, čak i diplomatama unutar 29-članog saveza, da li je NATO dorastao tom zadatku - naročito u  vrijeme intenzivnih internih razmirica i podjela.

SAD predvode  pozive da se treba više fokusirati na Kinu, a američki ministar odbrane  Mark Esper kazao je za Rojters da je Evropa sve više svjesna izazova  koje predstavlja brzo širenje kineske vojne moći, uključujući  hipersonično oružje i nosače aviona.

„Kina je strateški izazov za nas  i moramo biti spremni za to”, kazao je Esper. „To ne znači da je Kina  neprijatelj u ovom trenutku, međutim treba da budemo spremni za slučaj  da stvari krenu neželjenim tokom”. 

Generalni sekretar NATO Jens  Stoltenberg je u Londonu naglasio da je Kina druga u svijetu po potrošnji na odbranu, poslije SAD. „Ne radi se ulasku NATO-a u Južno  kinesko more, već o razmatranju činjenice da se Kina približava nama”,  kazao je Stoltenberg, ukazujući na aktivnosti Kine u Arktiku, Africi i  na velike investicije u evropsku infrastrukturu.

Jedan diplomata je  kazao da postoji širi konsenzus da je Kina „dio našeg strateškog  okruženja”, ali je upozorio na da Evropa možda neće zauzeti jedinstven  stav. „Pojedini saveznici će doći u iskušenje da udovolje Trampu i  predstave Kinu kao novog neprijatelja NATO-a, ali većina Evropljana zna  da to nije u njihovom nacionalnom interesu”, kazao je za Rojters  diplomata koji je želio da ostane anoniman.


Vidi sve komentare