Biblijsko nasljeđe ili ukradena zemlja? - Vijesti.me
ZAPADNA OBALA

Biblijsko nasljeđe ili ukradena zemlja?

Izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali jedna su od najspornijih tema i velika prepreka za uspostavljanje mira između Izraelaca i Palestinaca

Palestinac Ali Farun na putu ka jevrejskom naselju Male Adumim na okupiranoj Zapadnoj obali
Palestinac Ali Farun na putu ka jevrejskom naselju Male Adumim na okupiranoj Zapadnoj obali (Foto: Reuters)

Veze njegovog naroda sa ovom zemljom datiraju još iz bibijskih vremena, kaže ilustrator stripova. Njegov susjed, poljoprivrednik, kaže da je zemlja pripadala njegovim precima i da je ukradena. Jedan je izraelski naseljenik, a drugi Palestinac koji živi preko puta.

Izraelska naselja u okupiranoj Zapadnoj obali jedna su od najužarenijih tema u izraelsko-palestinskom konfliktu. Palaestinci žele tu oblast, koju je Izrael osvojio u ratu 1967, za buduću državu.

Izrael je tu izgradio više od 120 naselja, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu je uoči izbora 17. septembra, ponovio obećanje da će ih amnestirati što je uzbunilo Palestince.

Većina međunarodne zajednice smatra da su naselja nezakonita i da predstavljaju veliku prepreku za mir između Izraelaca i Palestinaca, što Izrael osporava.

Mihael Necer se preselio u Ofru 1985. godine, oko deset godina nakon što je naselje osnovano kao jedno od prvih na Zapadnoj obali.

„Smiješno je reći da Jevreji ovdje ne mogu da žive”, kazao je ovaj 63-godišnji crtač stripova. „Biblija je dio toga. Pitajte bilo koga da li je lako izgubiti vezu sa precima i vašom zemljom. Naravno da nije. Za jevrejski narod, istorija je ono što nas je definisalo”.

Izrael
Ortodoksni Jevreji se nastanjuju na Zapadnoj obali iz finansijskih razloga(Foto: Reuters)

Crveni krovovi kuća u Ofri se lako vide iz Ein Jabruda, palestinskog sela koje se nalazi preko puta.

Azmi Musleh, 53, lokalni poljoprivrednik, kazao je za Rojters da se Ofra nalazi na zemlji koju je obrađivala njegova porodica.

„Ta zemlja je moje srce i duša. To je srca i duše moje porodice. Uzgajali smo susam, smokve, masline još od vremena mog oca, njegovog oca i mog prađeda”, kazao je Musleh za britansku agenciju.

Izraelske naseljeničke zajednice nijesu homogene. Neke naseljenike tu je dovela vatrena ideologija, dok su drugi prosto tražili jeftine stanove. Pojedina naselja koja se nalaze u blizini Izraela smatraju se regularnim gradovima, za razliku od izolovanih enklava duboko na teritoriji Zapadne obale.

„Ne osjećam se kao naseljenik”, kazao je Mihel Koven Volgel, 60-godišnji advokat iz Male Adumima, velikog naselja na oko 15 minuta vožnje od Jerusalima. „Treba li da budemo pripojeni? Da, ovo je grad od 41.000 stanovnika, imamo i tržni centar”.

Botena Turabe
Botena Turabe u palestinskom selu Sara pored jevrejskog naselja Havat Gilad(Foto: Reuters)

Smještene u podnožju pustinjskih brda, vile u Male Adumimu pružaju stanovnicima udoban život. Obrazovni sistem je dobar i lako je stići do grada.

Ali Farun, 74, iz palestinskog grada El Eizarija, oko 1,5 kilometara od Male Adumima ne gaji velike nade da će ova teritorija ikada biti pod palestinskom kontrolom. „Nije ni bitno hoće li to pripojiti Jerusalimu ili će ostati dio Zapadne obale - oni ga kontrolišu šta god da bude”, kazao je Farun za Rojters.

Havat Gilad, grupica koliba rasutih na brdu duboko u Zapadnoj obali je dom za oko 45 porodica.

Stanovnici tog naselja kažu da je njihovo prisustvo na Zapadnoj obali ispunjenje božjeg biblijskog obećanja jevrejskom narodu.

„Ovo pripada narodu Izraela, u to nema sumnje”, kazao je 43-godišnji Itai Zar, koji je osnovao Havat Gilad 2002. godine nakon što su njegovog brata u blizini ubili palestinski ekstremisti.

„Ovdje smo došli prije 18 godina, jedna porodica, a danas imamo bujnu zajednicu”.
Botena Turabe je posmatrala rast naselja iz njenog palestinskog sela Sara, koje se nalazi u neposrednoj blizini. „Posmatrate ih tokom noći i mislite da se ništa ne dešava, a sljedećeg jutra pogledate i vidite još karavana”, kazala je 47-godišnja Turabe. „Ovo nije njihova zemlja - oni je kradu”.

Beitar Ilit je naselje izgrađeno za izraelsku rastuću ultraortodoksnu jevrejsku zajednicu. Prema određenim podacima u Beitar Ilitu je 2018. zabilježena najveća gradnja od svih izraelskih naselja na Zapadnoj obali.

Zbijeni stambeni blokovi i prodavnice djeluju kao potpuno drugi svijet u odnosu na kolibe i makadame Havat Gilada. Za razliku od Zara, ovdašnji stanovnici kažu da tu žive iz finansijskih razloga.

„Nijesmo ovdje iz ideoloških razloga”, kazao je David Hamburger, 36, vlasnik radnje u Beitar Ilitu. „Nema šanse da bismo mogli da kupimo kuću bilo gdje osim u naseljima”.

Sa velikim porodicama, u prosjeku imaju sedmoro djece, visokom stopom nezaposlenosti i siromaštva, ultraortodoksni Jevreji traže jeftiniji smještaj koji bi omogućio njihovoj blisko povezanoj zajednici da živi zajedno.

Za Muhameda Avada, 64-godišnjeg poljoprivrednika iz Vadi Fukina, palestinskog sela pored Beitar Ilita, nije važno zašto ljudi dolaze da žive u naseljima.

„Nemoguće je da između nas bude mira jer je glavni konflikt među nama oko komada zemlje koju su oni silom uzeli. Kako mogu nekome da dozvolim da mi ukrade zemlju, živi i uživa u njoj, i da sa njim živim u miru”, kazao je on za Rojters.


Vidi sve komentare