Premijerka Tereza Mej izjavila je da su dvadeset troje protjeranih ruskih dipomata „prikriveni obavještajci". Oni su, drugim riječima, „špijuni".
To bi moglo da iznenadi one koji misle da su glavne odlike dobrog diplomate čvrst stisak ruke i sposobnost da se naruči džin-tonik na nekoliko jezika.
Gdje povući crtu između zvanične diplomatije i mutnog svijeta špijunaže?
„U svakoj ambasadi na svijetu ima špijuna", kaže profesor Entoni Glis, direktor Centra za bezbjednosne i obavještajne studije pri Univerzitetu u Bakingemu.
A pošto sve države to rade, objašnjava on, postoji„nepisano pravilo" da de ne zaviruje previše u ono što se dešava unutar ambasada.
Taj prećutni sporazum ipak ima granice i prestaje da važi kada dođe do očiglednog kršenja zakona.
„Zato je trovanje bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke toliki problem", kaže profesor Glis.
Naravno, nijesu sve diplomate špijuni.
Prave diplomate prikupljaju informacije isključivo dozvoljenim sredstvima, kao što je propisano Bečkom konvencijom iz 1961. godine.
Njihove aktivnosti su svrstane u tri oblasti. Britanska vlada ih definiše kao:
- Političke - praćenje političkih događaja u državi-domaćinu i predstavljanje Britanije u službenim prilikama i u medijima.
- Ekonomske - pomažu britanskim kompanijama da posluju i promovišu britanske investicije.
- Konzularne - pomažu britanskim građanima u inostranstvu i obrađuju zahtjeve za vize.
„To su prave diplomate", kaže profesor Glis.
„Ipak, neki ljudi koji stižu kao diplomate su u stvari obavještajci. Sve zemlje to rade."
Njihov posao je da tajno prikupljaju informacije.
„Špijuniranjem se u stvari bave agenti, koji to rade za novac, zato što su ucijenjeni ili iz ideoloških razloga," kaže profesor.
„Obavještajci u ambasadama upravljaju tim agentima. Tako ne moraju sami da prljaju ruke".
Tu se vraćamo na ruske diplomate koje su protjerane iz Britanije i još 25 zemalja širom svijeta.
Tereza Mej je jasno poručila da smatra da su oni špijuni. Njihovo protjerivanje bi moglo da ošteti ruski obavještajni aparat.
„Stalno me pitaju da li će Britanija sada biti bezbjednija", kaže profesor Glis. „Smatram da nesumnjivo hoće. Ovo je težak udarac za ruskim obavještajnim kapacitetima".
Glis kaže da, međutim, „agenti ostaju i čekaju da im pošalju nove kontrolore."
„Njih nijesmo uhvatili", dodaje on.
Tekst je preuzet sa BBC News na srpskom
Bonus video:
