Ekološki masakr: Amazon neće spasiti jeftina priča

Događanja u Amazoniji imaće posljedice mnogo šire od granica Brazila, a postavlja se pitanje šta će tim povodom učiniti bogate zemlje
8661 pregleda 0 komentar(a)
Svakog minuta u julu je nestala šuma površine pet fudbalskih stadiona, Foto: Bruno Kelly/Reuters
Svakog minuta u julu je nestala šuma površine pet fudbalskih stadiona, Foto: Bruno Kelly/Reuters

Dim od požara koji haraju Amazonom zahvatio je prošle nedjelje Sao Paulo, koji se nalazi na udaljenosti od 1700 milja, usljed čega stanovnici najvećeg grada u Brazilu nijesu mogli da ignorišu ekološki masakr koji se odvija na drugoj strani njihove zemlje. Međutim, razaranja koja se sada dešavaju ostaviće posljedice u decenijama pred nama mnogo šire od granica Brazila, navodi u uredničkom komentaru nedjeljnog izdanja lista „Gardijan“.

Amazonska prašuma je dom za preko tri miliona vrsta i mjesto sa najvećim biodiverzitetom na planeti. U Amazonu živi milion starosjedilaca, od kojih su hiljade izgubile živote proteklih decenija braneći šumu od komercijalnih interesa, podsjeća britanski list. Prašuma ima i ključnu ulogu u regulisanju klime na Zemlji, apsorbujući milione tona ugljen-dioksida godišnje. Zaustavljanje deforestacije nije manje važno od eliminisanja upotrebe fosilnih goriva u cilju izbjegavanja katastrofalnog globalnog pregrijavanja, a naučnici kako piše „Gardijan“ procjenjuju da bi zaštita i obnova prašuma mogla da smanji emisije štetnih gasova za 18 odsto do 2030.

Dakle ulozi su izuzetno visoki. Decenijama, Amazon je bio poprište borbe između ekologa i starosjedilaca koji očajnički žele da očuvaju šumu protiv brazilskog poslovnog lobija koji vidi unosni potencijal u njenom uništavanju kako bi se otvorio put za poljoprivredu, rudarstvo i drvnu industriju. Deset godina je izgledalo kao da ekolozi pobjeđuju pošto je krčenje šume smanjeno. Međutim, u posljednjih pet godina, taj trend je preinačen sa rastućim uticajem brazilskog poljoprivrednog biznisa. Nakon izbora Žaira Bolsonara nazvanog „kapetan motorna testera“, zbog njegove podrške sječi šuma Amazona, stepen deforestacije je skočio.

Bolsonaro, je kako piše „Gardijan“, podržao brazilsku poljoprivrednu industriju i komercijalnu eksploataciju Amazona. Ohrabreni farmeri su proglasili „dane požara“, namjerno paleći djelove šume kako bi ih uništili i koristili za uzgoj stoke. Bolsonaro je odbacio satelitske podatke brazilske svemirske agencije, koji pokazuju da oblast šume površine pet fudbalskih stadiona nestaje svakog minuta tokom jula, što je 278 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine. Direktora agencije je optužio da „servira laži“ i otpustio ga ranije ovog mjeseca. Prošle nedjelje takođe je iznio apsurdnu tvrdnju da su NVO koje se zalažu za očuvanje životne sredine izazvale požare kako bi vlasti izgledale loše u očima javnosti.

Petina biljnog i životinjskog svijeta je bespovratno izgubljena. Naučnici su vjerovali da će se ova faza - u kojoj je amazonski ekosistem degradiran u tolikoj mjeri da više nije samoodrživ, a ogromne površine šume prosto pretvorene u suvo zemljište - dogoditi za 20 do 25 godina. Sada, smatraju da će se ukoliko se ubrzano uništavanje šuma nastavi, to dogoditi znatno prije, navodi „Gardijan“.

Postavlja se pitanje kako će reagovati međunarodna zajednica. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Bolsonaro nije jedini desničarski populista koji opstruira globalnu akciju potrebnu da bi se spriječilo katastrofalno pregrijavanje naše planete. Tu je i Donald Tramp, koji je odbacio naučne dokaze o klimatskoj krizi i povukao SAD iz Pariskog sporazuma.

Međutim, britanski list ističe da mada je nedostatak zabrinutosti za biodiverzitet i klimatsku krizu zajednička osobina desničarskih populista, to nije rezultat afiniteta njihovih birača već njihove bliskosti sa poslovnim koncernima. U Brazilu, na primjer, ankete pokazuju da velika većina građana želi da Amazon bude zaštićen.

Dakle postoji prostor za međunarodni pritisak. Uoči samita G7, Francuska i Irska - vjerovatno motivisane svojim trgovinskim interesima kao i brigom za Amazon - zaprijetile su da će staviti veto na trgovinski dogovor EU-Mercosur, koji je dogovoren ali nije ratifikovan. Bolsonaro nastavlja da osuđuje međunarodno miješanje u, kako je kazao, unutrašnje teme, optužujući Emanuela Makrona za „kolonijalni pristup“. Međutim uprkos žestokoj retorici, izgleda da je pritisak djelovao na njega jer je poslao vojsku da pomogne u gašenju požara.

Dobro je da evropske vlade osude Bolsonara, ali zapadna potražnja za brazilskom govedinom doprinosi deforestaciji.

„Gardijan“ podsjeća da EU svake godine iz Brazila uveze govedine u vrijednosti od oko pola milijarde eura. Dakle EU mora da upotrijebi svoj uticaj kao drugo po veličini tržište za izvoz Brazila kako bi Bolsonaro pojačao mjere protiv ilegalnog krčenja šuma.

Ucjenjivanje trgovinskim sporazumima samo po sebi nije dovoljno, a priča o zaštiti životne sredine je jeftina.

U predstojećim mjesecima ćemo saznati da li su evropski lideri zaista spremni da preduzmu ono što je neophodno kako bi podržali Brazilce koji se bore za zaštitu Amazona i jedinstvene uloge koju igra u očuvanju raznovrsne održive planete za buduće generacije, zaključuje britanski list.

Bonus video: