EU i UN pozdravile globalni dogovor o klimatskim promjenana

Novi sporazum koji treba da stupi na snagu 2020, okupio bi sve države pod jednim zajedničkim ciljem - smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, čime bi se smanjilo globalno zagrijevanje na 2 stepena Celzijusa
1 komentar(a)
Ban ki Mun, Foto: Reuters
Ban ki Mun, Foto: Reuters
Ažurirano: 14.12.2014. 21:59h

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun pozdravio je globalni dogovor o klimatskim promjenama, a iz Brisela je saopšteno da je postignut korak naprijed.

Ban je pozvao sve da se posvete pregovorima koji će biti održani iduće godine u Parizu, kada bi nacrt trebalo da bude pretočen u sporazum.

“Generalni sekretar pozdravlja ishod konferencije UN o klimatskim promenama”, navedeno je u saopštenju UN u kojem stoji da je Ban ocijenio da današnji zaključci “otvaraju put za usvajanje univerzalnog i smislenog sporazuma 2015. godine”, prenijela je agencija AFP.

Generalni sekretar UN pozvao je sve zemlje, a posebno velike ekonomske sile da usaglase svoje ambiciozne nacionalne obaveze uoči zasjedanja u Parizu.

Članice UN usvojile su rano jutros, posle maratonskih razgovora u Limi, nacrt sporazuma koji bi trebalo da posluži kao osnova za globalni sporazum u Parizu, a kojim bi se umanjio štetan efekat klimatskih promjena.

"Dokument je odobren", saopštio je peruanski ministar za životnu sredinu Manuel Pulgar-Vidal kasno noćas, što je naišlo na uzvike odobravanja delegata.

Godišnja runda razgovora u sklopu Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama (UNFCCC) trebalo je da se završi u petak uveče, posle 12 dana.

Umjesto toga, sastanak je produžen za 32 sata, što je neuobičajno dugo za sastanke UNFCCC, poznate po razmimoilaženjima u stavovima.

Sporazum nazvan Poziv za klimatsku akciju Lime postavlja osnov za najambiciozniji projekat u istoriji zaštite životne sredine.

Na samitu u Parizu, koji je zakazan za decembar sledeće godine, treba da se postigne novi globalni sporazum koji bi zamijenio Protokol iz Kjota, koji je istekao 31. decembra 2012.

Novi sporazum koji treba da stupi na snagu 2020, okupio bi sve države pod jednim zajedničkim ciljem - smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, čime bi se smanjilo globalno zagrijevanje na 2 stepena Celzijusa.

Time bi se izbjegle potencijalno katastrofalne posljedice po klimatski sistem na Zemlji do 2050. godine.

Sporazum iz Lime bio je, međutim, posljedica kompromisa kako bi se premostile razlike između bogatih i siromašnih država.

Zbog protivljenja Kine, iz dokumenta su izbačeni zahtjevi za oštrijom kontrolom, kako bi se vidjelo da li će, zajedno, sve države ostvariti zacrtani cilj.

Ministar spoljnih poslova Francuske Loran Fabijus, koji će predsedavati skupom u Parizu, izjavio je da je sporazum u Limi prizvao sjećanja na samit UN o klimi u Kopenhagenu 2009, čiji je cilj takođe bio značajan klimatski sporazum, a koji se završio praktično fijaskom.

"Duh Kopenhagena blijedi, nada za uspjeh u Parizu se približava", rekao je Fabijus.

"Rezultati u Limi su prosječni, ali to nije iznanađenje", rekao je Sebastijan Blavije iz Grinpisa Francuske.

Odluke "predstavljaju minimum" neophodan da se proces preseli u Pariz, saopštila je američka grupa za monitoring UCS.

U srcu podjela bio je višegodišnji spor oko podjele odgovornosti oko smanjenja emisije ugljendioksida između bogatih država i država u razvoju.

Države u razvoju smatraju da Zapad treba da nosi veći teret, jer su zbog materijalne dobiti ostvarene procesom industrijalizacije.

Bogate države sa druge strane upiru prstom u divove u razvoju poput Kine i Indije koje sagorijevaju ugalj kako bi podstakle svoj ubrzani razvoj.

Naučnici tvrde da prema sadašnjim trendovima emisije gasova sa efektom staklene bašte, svijetu prijeti zagrijavanje od 4 stepena i više, što će dovesti do više poplava, suša, porasta nivoa mora, širenja bolesti i sukoba oko resursa.

EU: Želja bila ambiciozniji ishod

Evropska unija pozdravila je danas ishod razgovora u Limi o klimatskim promjenama kao "korak naprijed" ka globalnom sporazumu u Parizu naredne godine, iako je želja EU bio "ambiciozniji ishod".

Sporazumom iz Lime od svih država se zahtjeva da iznesu svoj predlog planiranog smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte na "jasan, transparentan i razumljiv način", navodi se u saopštenju Evopske komisije.

Komesar EU za klimatsko djelovanje i energiju Miguel Arias Kanete izjavio je da je njegova delegacija došla u Limu da postavi "osnove za pregovore" u francuskoj prijestonici 2015, prenio je AFP.

"Iako je EU željela ambiciozniji ishod iz Lime, mi vjerujemo da smo na putu da ostvarimo globalni sporazum sljedeće godine", rekao je Kanete.

U oktobru EU je postavila svoje ciljeve koji uključuju smanjenje emisije ugljendioksida za najmanje 40 odsto do 2030. u odnosu na nivo iz 1990.

Bonus video: