Iran bi mogao ukinuti funkciju direktno izabranog šefa države, poručio je juče vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei, što bi se moglo shvatiti kao upozorenje Mahmudu Ahmadinedžadu i mogućim nasljednicima da ne prekoračuju ograničenu ulogu izvršne vlasti, javila je agencija Rojters.
Komentar vrhovnog lidera je došao u vrijeme kada se Ahmadinedžad suočava sa konstantnim kritikama tvrdolinijaških konzervativaca koji ga optužuju da je rob „devijantniih“ savjetnika koji žele da podriju ulogu islamskog sveštenstva, među kojima i ajatolahovu.
Hamnei je predlog – koji bi predstavljao najveću promjenu u iranskom Ustavu u posljednje dvije decenije – pomenuo u velikom govoru, u kome je poručio da „nije problem“ ukinuti funkciju direktno izabranog predsjednika ukoliko se to smatra poželjnim.
„Trenutno, je u zemlji vladajući politički sistem predsjednički, u kome narod direktno bira šefa države, što je dobar i efikasan metod“, kazao je u obraćanju akademicima u zapadnoj provinciji Kermanšah.
„Međutim, ukoliko jednog dana, vjerovatno u dalekoj budućnosti, bude procijenjeno da parlamentarni sistem više odgovara za izbor funkcionera koji kontrolišu izvršnu vlast, neće biti problem da se promijeni sadašnja struktura“, kazao je Hamnei u govoru koji je emitovan na državnoj televiziji.
Iako je Ahmadinedžad uživao Hamneijevu punu podšku kada je osvojio drugi, četvrogodišnji mandat u junu 2009, analitičari smatraju da je sukob između dva najveća državna zvaničnika izbio prošlog aprila kada je vrhovni lider uložio veto na pokušaj predsjednika da razriješi ministra obavještajne službe, prenio je Rojters.
Članovi parlamenta, kojim dominiraju konzervativci, su od tada prijetili da će opozvati Ahmadinedžada, a tužilaštvo je gonilo nekoliko njegovih saradnika pod optužbama za korupciju.
Funkcija šefa države ima veliki značaj u svijetu, ali je njegova vlast u zemlji ograničena drugim granama vlasti i, prije svega, vrhovnim liderom koji ima posljednju riječ o ključnim pitanjima kao što je vojska i nuklearni program.
Bonus video:
