Kako je dobitnica Nobela za mir završila na suđenju za genocid - Vijesti.me
NA METI MEĐUNARODNIH KRITIKA, SLAVLJENA U SVOJOJ ZEMLJI

Kako je dobitnica Nobela za mir završila na suđenju za genocid

Aung San Su Ći je doputovala u Hag da brani mjanmarsku vojsku, protiv koje se borila veći dio života

Posljednji put kada je liderka Mjanmara Aung San Su Ći putovala u zapadnu Evropu, dočekana je kao tek izabrani civilni vladar mlade demokratije koji je okončao pedesetogodišnju vojnu diktaturu.

Ona je ove nedjelje doputovala u Hag, da bi pred Međunarodnim sudom pravde od optužbi za genocid branila vojsku Mjanmara, protiv koje se borila veći dio života.

Aung San Su Ći je 1991. dodijeljena Nobelova za mir kao priznanje za predvođenje burmanaskog prodemokratskog pokreta. Ona je sada na meti međunarodnih kritika zbog obračuna vojske sa Rohindžama, muslimanskom manjinom, ali je ostala popularna kod kuće od dolaska na vlast 2016.

Gambija, mala, pretežno muslimanska zapadnoafrička država, uz podršku 57 zemalja Organizacija za islamsku saradnju, pokrenula je prošlog mjeseca krivičnu proceduru protiv Mjanmara za genocid, uključujući masovno ubistvo i silovanje.

Su Ći je bila jedan od najpoznatijih političkih zatvorenika u svijetu, provela je u kućnom pritvoru 15 godina, veći dio svojevoljno jer je odbacila nekoliko prilika da izađe na slobodu strahujući da će tako izgubiti pravo da se vrati u rodni Mjanmar, koji je bio pod vladavinom vojne hunte.

Njen otac, Aung San, peti premijer bivše britanske kolonije, 1947. je ubijedio nekoliko grupa da prevaziđu nesuglasice u interesu okončanja britanske vladavine. Međutim, ubijen je malo prije sticanja nezavisnosti, koja je stupila na snagu u januaru 1948. i plemenski sukobi su ubrzo progutali naciju.

Su Ći
Su Ći(Foto: Peter Dejong/AP)

Su Ći je imala samo dvije godine kad joj je otac ubijen, a 15 kad je napustila Burmu. Živjela je u Njujorku i Oksfordu i tokom 28 godina je samo povremeno dolazila u posjetu.

Tokom tri decenije van rodne zemlje, napisala je knjigu o očevom životu i imala je oskudno političko iskustvo. Kada se vratila u Burmu 1988, grupa nezadovoljnih oficira, advokata, studenata i pisaca, zatražila je od nje da predvodi novu političku partiju, Nacionalnu ligu za demokratiju (NLD). Su Ći je to prihvatila i upustila se u politički aktivizam.

Hunta je u maju 1989. najavila da će opšti izbori biti održani naredne godine. Međutim, Su Ći je ubrzo stavljena u kućni pritvor, bez suđenja, zbog „ugrožavanja države“. Petnaest godina je bila zatočena u vili svoje porodice u Jangonu. Iako je većina rukovodstva NLD istovremeno bila lišena slobode, stranka je uspjela da osvoji ubjedljivu većinu na izborima 1990. Vladajuća vojna hunta je, međutim, odbila da preda vlast.

Na ulicama podrška za liderku
Na ulicama podrška za liderku(Foto: Thein Zaw/AP)

Na izborima 2015. i nakon oslobađanja Su Ći iz kućnog pritvora 2010, NLD je ponovo osvojila većinu, čime je pripremljen teren da država nakon 54 godine dobije prvog predsjednika koji nije iz redova vojske. Su Ći je željela da se kandiduje za predsjednika, ali joj to ustav nije dozvoljavao jer su njena dva sina britanski državljani - što je zakon navodno napisan 2008. da bi ograničio njen politički potencijal. Nakon pobjede NLD, Su Ći je izabrana za državnog savjetnika, poziciju sličnu premijerskoj.

Mjanmar, nekadašnja Burma, nalazi se na jugoistoku Azije. Stanovništvo se sastoji od 135 zvanično priznatih etničkih grupa, kojima dominiraju Bamari (68 odsto). Skoro 90 odsto stanovnika su budisti. Sukobi između etničkih grupa tinjaju decenijama. Rohindže nisu uvrštene u zvanični popis etničkih grupa i u Mjanmaru se smatraju „strancima“. Mnogi vjeruju da su ilegalna bengalska zajednica imigranata koja prijeti da izopači vjeru nacije.
Nakon dolaska na funkciju, Su Ći je bila prilično pasivna povodom zloupotrebe prava te manjine.

Vojska, koja je osvojila vlast 1962. i još dominira zajedničkom vladom sa NLD, potčinila je etničku manjinu za koju tvrdi da se odavno buni protiv države.

Procjenjuje se da je više od 730.000 Rohindži pobjeglo iz zapadnog Mjanmara u Bangladeš. Vojska Mjanmara je počela da čisti sela 2017, navodno u odgovoru na napade na policijske postaje pobunjeničke grupe povezana sa tom etničkom grupom. Oni koji su pobjegli iz Bangladeša pričali su da su vojnici, u društvu sa budističkim civilima, opkoljavali sela i ubijali žitelje koji su pokušavali da pobjegnu - paleći njihove kuće.

Vojna kampanja je izazvala najveći odlazak izbjeglica u svijetu od genocida u Ruandi 1994.

Ujedinjene nacije su taj obračun opisale kao „knjiški primjer etničkog čišćenja“, ali je Su Ći odbacila kritike povodom krize kao „veliki ledenog brijega dezinformacija“ koje šire svjetski mediji. Njen kabinet je optužio Rohindže da su palili svoje kuće kako bi izazvali globalnu reakciju.

Silovanja, spaljivanje porodica, ubistva djece

Pravni tim Gambije je juče opisao kao su žene masovno silovane, porodice Rohindži žive spaljivane u njihovim kućama, a desetine djece ubijene nožem.

Aung San Su Ći je juče mirno sjedjela dok su iznošeni navodni zločini prvog od tri dana saslušanja u Hagu. Očekuje se da ona danas ponovo negira genocid i izjavi da su vojne „operacije čišćenja“ bile legitimni antitetoristički odgovor na napade militanata iz redova Rohindži.

Detaljno navodeći događaje iz sela Min Gji, gambijski advokat Endru Levenstajn se pozvao na izjave svjedoka iz izvještaja istražitelja UN, koji su procijenili da je tamo ubijeno 750 djece, uključujući više od stotinu mlađih od šest godina.

„Kada smo ušli u kuću, vojnici su zaključali vrata. Jedan vojnik me je silovao. Ubo me nožem u vrat i stomak. Pokušavala sam da spasim bebu, koja je bila stara samo 28 dana, ali su ga bacili na pod i umro je“, pročitao je Levenstajn dio jednog svjedočenja pred misijom UN.