Mladi princ, prijestolonasljednik Saudijske Arabije, Mohammed bin Salman, izgradio je reputaciju odvažnog reformatora svoje zemlje.
Koncerti zapadnjačkih muzičara poput Davida Gete, donedavno nezamislivi u Saudijskoj Arabiji, otvaranje kina ponovo nakon 35 godina, dozvola za žene da voze automobile i mladi nasljednik koji je u mladosti igrao igricu Call of Duty i kojeg podržavaju brojni mladi Saudijci, pokazuju da Bin Salman refomiše i modernizuje Saudijsku Arabiju.
Ipak, u isto vrijeme, piše BBC, uvlači Saudijsku Arabiju u rat sa Jemenom, zatvara svoje protivnike, islamske imame i blogere a brojni ga optužuju i za ubistvo novinara Džamala Kašogija koje se desilo u oktobru prošle godine.
No, ko je najizgledniji budući kralj Saudijske Arabije koji je u veoma kratko vrijeme stigao do, kako piše BBC, titule najmoćnijeg vladara na Bliskom istoku?
Dolazak mladog princa
Nakon što ga je otac, kralj Salman, u junu 2017. imenovao za prijestolonasljednika, zamijenivši 26 godina starijeg rođaka, Mohammed bin Salman, postao je, poslije kralja, najmoćnija figura u svojoj zemlji.
Kada je tadašnji kralj Abdulah umro u januaru 2015. naslijedio ga je njegov polubrat Salman bin Abdulaziz Al Saud iz moćne dinastije Saudi, piše BBC. Novi kralj je imao gotovo 80 godina kada je sjeo na prijestolje i odabrao je svog omiljenog sina Mohammeda, u zapadnim zemljama poznatog i pod nadimkom MBS, za ministra odbrane te za generalnog sekretara Kraljevskog suda.
Rođen u avgustu 1985. godine, ukoliko postane kralj u svojim tridesetim, Bin Salman će biti najmlađi monarh moderne države, piše Reuters.
Diplomirani pravnik, Bin Salman godinama radi sa ocem, još iz dana kada je stariji Salman bio guverner Rijada. No njegov uspon ka moći desio se veoma brzo.
U ranijim godinama, piše Reuters, MBS je bio gotovo nevidljiv, da bi veoma brzo postao generalni sekretar Suda, zatim i ministar kabineta, a potom, 2017. godine i prijestolonasljednik.
Predvodi Vijeće za ekonomske i razvojne odnose koje nadgleda sve elemente politike koji su vezani za ekonomiju, društvena pitanja poput obrazovanja, zdravlja i stanovanja, piše BBC.
Takođe, predsjedava odborom Armaco kompanije, najveće naftne kompanije u Saudijskoj Arabiji, čime je postao prvi član vladajuće porodice koji direktno nadgleda naftnu kompaniju. Sa stupanjem na poziciju prijestolonasljednika, Bin Salman ima moć i uticaj koji do sada nije viđen ni kod koga osim kralja, navodi BBC.
Rat u Jemenu
Diplomate i analitičari smatraju da se Bin Salman nalazi iza odluke pokretanja rata u Jemenu.
U martu 2015. godine, piše BBC, bez konsultovanja sa ključnim prinčevima i bez upozorenja saudijskim saveznicima, Bin Salman je sastavio koaliciju od 10 zemalja i poveo svoju zemlju protiv jemenskih Huta koje podržava Iran.
Rat između pobunjenika i međunarodno priznate vlade predsjednika Abd Raboa Mansura Hadija traje već gotovo pet godina. Saudijska Arabija i njeni saveznici od 2015. intervenišu na strani Hadija dok se smatra da pobunjenike Hute podržava Iran.
Rat u Jemenu pokrenuo je najgoru humanitarnu katastrofu na svijetu sa 80 posto ljudi koji primaju humanitarnu pomoć ili podršku. Ujedinjene nacije procjenjuju da je više od 70.000 ljudi umrlo kao rezultat konflikta.
Ipak, pokretanje rata, za MBS-a je značilo porast popularnosti kod kuće. "Nije imao vojno iskustvo, no saudijska televizija je prikazala 'princa ratnika' koji djeluje odlučno za interese svoje zemlje", piše BBC.
Raznovrsna ekonomija, veća prava za žene
Na ekonomskom frontu, Mohammed bin Salman najavio je značajne promjene saudijske ekonomije sa programom nazvanim 'Vision 2030' (Vizija 2030) koja ima za cilj da okonča oslanjanje kraljevstva na naftu. Nedavno je najavljeno i pokretanje viznog režima za 49 zemalja i otvaranje međunarodnim turistima kao dio šireg pritiska za smanjivanje svoje ekonomske ovisnosti o nafti.
Pored toga, novi planovi uključuju zagovaranje da žene imaju značajnije ekonomske uloge te zagovaranje djelimične privatizacije državne naftne kompanije Armco. Ove reforme, piše Reuters, bile su nezamislive do prije par godina.
Pod njegovim rukovodstvom Saudijska Arabija poslala je i prvu ambasadorku u Vašington, princezu Reemu bint Bandar al-Saud.
Saudijska Arabija je, takođe, početkom juna 2018. izdala prvih deset vozačkih dozvola ženama. Iako istorijska, odluka Rijada se smatrala iznenadnom, jer su u to vrijeme četiri saudijske aktivistkinje za pravo žena da voze čekale na moguće suđenje u pritvoru.
Za brojne Saudijce, novi ekonomski i vanjskopolitički pravci kraljevstva postali su neraskidivo povezani sa princom koji je izgradio snažan javni profil uz medijske intervjue u kojima većinom govori o svojim ekonomskim ambicijama.
Među starijim stanovništvom koje sa oprezom gleda na ubrzane promjene jednog od najkonzervativnijih društava na svijetu, njegovi potezi dočekani su sa određenim skepticizmom. No, njegove ideje podstakle su divljenje mlađih generacija koji njegov uspon smatraju dokazom da njegova generacija po prvi put zauzima središnje mjesto u upravljanju zemljom.
Ubistvo Kašogija
Nekoliko mjeseci nakon što je postao prijestolonasljednik, u novembru 2017. privedeno je oko 200 prinčeva, bivših ministara, nekadašnjih zvaničnika i poduzetnika u akciji protiv korupcije. Uhapšeni su pritvoreni u hotel Ritz-Carlton u Rijadu i u nekim slučajevima zadržani mjesecima. Mnogi su protumačili ovaj potez kao nastojanje prijestolonasljednika da ojača svoju moć.
U septembru 2018. saudijski tužioci su najavili kaznu do pet godina u zatvoru za bilo koga ko podijeli bilo šta na društvenim mrežama za šta vlasti smatraju da utiče na javni red i moral.
Ipak, piše BBC, mladi princ se ne izvinjava za svoje postupke. U jednom od intervjua je priznao da se veliki broj ljudi nalazi iza rešetaka, ali da je to cijena koju je neophodno platiti kada prolaze kroz tako snažan program reformi.
No, ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija, kritičara njegove politike ugrozilo je sliku MBS-a kao reformatora i modernizatora.
Nakon brojnih kontradiktornih izjava o smrti novinara, iz Rijada je saopšteno da je Kašogi ubijen. Ubistvo je potreslo Kraljevski sud i naštetilo reputaciji 34-godišnjeg prijestolonasljednika.
Kašogi je bio blizak kraljevskim krugovima prije nego što je postao kritičar mladog princa.
Suđenje za 11 optuženih u Saudijskoj Arabiji odvija u tajnosti i još niko nije odgovarao za zločin, dok mnogi smatraju da je ubistvo naložio upravo Mohammed bin Salman.
U nedavnom intervjuu za američki TV kanal CBS rekao da kao lider preuzima "punu odgovornost" za ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija. Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) izrazila je još prošle godine uvjerenje da je saudijski princ naredio ubistvo novinara.
Ubistvo Kašogija dovelo je nekadašnjeg slavljenog vizionara MBS-a do toga da ga strani lideri danas, barem u javnosti, izbjegavaju, piše BBC.
Ipak, susret ovog ljeta na samitu G20 u Japanu, gdje se saudijski prijestolonasljednik rukovao i pozdravljao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, vratio ga je na svjetsku pozornicu.
Ugroženi odnosi kod kuće
Uprkos izvještajima specijalne izvjestiteljice UN-a Agnes Callamard, u kojima stoje nalazi da je pronašla "vjerodostojne dokaze" koji zahtijevaju dalju istragu o umiješanosti saudijskog princa Salmana u ubistvo novinara Kašogija, kako piše BBC: "pitajte bilo koju mladu osobu u Saudijskoj Arabiji i oni će vam reći da je heroj. Vole društvene i kulturne promjene koje je donio te njegovo zagovaranje umjerenog islama".
Ipak, usred međunarodne osude zbog ubistva Kašogija, pojedini članovi kraljevske porodice počeli su da rade na tome da spriječe prijestolonasljednika u tome da postane kralj, rekla su za Reuters tri izvora bliska kraljevskom dvoru.
Desetine prinčeva i rođaka iz moćne Saudi grane žele vidjeti promjenu u redoslijedu nasljeđivanja prijestolja, ali ne planiraju djelovati dok je kralj Salman živ, rekli su Reutersovi izvori. Oni smatraju da je mala šansa da bi se kralj okrenuo protiv svog omiljenog sina koji bi mogao biti vladar Saudijske Arabije narednih 50 godina.
Bonus video:
