Koronavirus kao test autoritarnog sistema Si Đinpinga - Vijesti.me
POZIVI ZA VEĆOM SLOBODOM GOVORA NAKON SMRTI LJEKARA KOJI JE OTKRIO VIRUS

Koronavirus kao test autoritarnog sistema Si Đinpinga

Kineski lider je, međutim, kako navodi Volstrit džuranl, suočen s gnijevom i frustracijom zbog reagovanje vlade na širenje bolesti, posebno emocijama poslije smrti mladog ljekara Lija Venlianga koji je bio kažnjen zbog ranog dizanja uzbune poslije pojave koronavirusa

Si Điping
Si Điping (Foto: Reuters)

Širenje koronavirusa u Kini pored zdravstvenog predstavlja i politički izazov za kineske vlasti i predsjednika Si Đinpinga koji je suočen s najsnažnijim izlivima nezadovoljstva otkad je došao na čelo zemlje (2012.), dok jačaju pozivi za većom slobodom govora, posebno poslije smrti ljekara koji je ućutkan pošto je u decembru upozorio na pojavu novog opasnog virusa, pišu svjetski mediji.

Sijeva borba na dva fronta

Si je zbog širenja koronavirusa mobilisao ogromnu državnu mašineriju s ciljem da se pobjedi bolest, ali i da dobije bitku na drugom frontu – protiv najintenzivnijih udara javnog nezadovoljstva otkad je došao na vlast 2012. godine, ocjenjuje The Wall Street Journal.

Kina je cijele gradove stavila pod karantin, napravila bolnice za nekoliko dana i angažovala vojne ljekare i članove Komunističke partije na prve linije, u naporu koji je Si uporedio s vojnom kampanjom, ukazuje američki list, dodajući da je kineski predsjednik objavio "narodni rat" protiv virusa s upozorenjem da će biti kažnjen svako ko ne poštuje naređenja vlade.

Kineski lider je, međutim, kako navodi Volstrit džuranl, suočen s gnijevom i frustracijom zbog reagovanje vlade na širenje bolesti, posebno emocijama poslije smrti mladog ljekara Lija Venlianga koji je bio kažnjen zbog ranog dizanja uzbune poslije pojave koronavirusa. Mada je, ističe list, većina gnijeva nacije usmjerena ka lokalnim vlastima u Vuhanu, mnogi su takođe svoj bijes usmerili ka cenzuri i rigidnoj, centralizovanoj vlasti koju je Si pojačao posljednjih sedam godina.

Si je već bio pod kritikama djelova kineske političke i poslovne elite zbog odnosa prema ekonomskom usporavanju, trgovinskom ratu sa SAD i protestima u Hongkongu, ali je, podvlači Volstrit džurnal, epidemija koronavirusa drugačija, budući da se mnogi Kinezi osjećaju direktno ugroženi, što podstiče krizu koja udara u srž Sijevih pretenzija na snažno liderstvo, kao i u autoritarni sistem koji preporučuje kao model za svijet.

Brzo okončanje bolesti bi ograničilo njene političke posljedice, ali nastavak širenja koronavirusa prijeti planovima Sija da vlada beskonačno i moglo bi Komunističkoj partiji donijeti ozbiljan gubitak podrške javnosti, zaključuje list.

Zdravstvena i politička kriza

Kineski predsjednik se povukao iz fokusa javnost dok se zemlja suočava s najgorom krizom u više godina, što odražava političke rizike, ako propadnu napori za obuzdavanje virusa, ocjenjuje  The New York Times i ukazuje da bi promjene koje je Si uveo otkad je došao na vlast, mogle otežati da izbjegne krivicu zbog rada vlade.

Epidemija koronavirusa od kojeg je do nedjelje u Kini umrlo više od 800 ljudi u Kini, ne samo što je zdravstvena kriza, ona je i politička, ističe njujorški list i ocjenjuje da je ona temeljni test autoritarnog sistema koji je Si napravio oko sebe u posljednjih sedam godina – kako je Si konsolidovao moć marginalizovanjem ili uklanjanjem rivala, ima malo ljudi koji bi mogli biti okrivljeni ako nešto krene naopako.

Ipak, dok se intenzivira kineska borba s koronavirusom, Si je postavio drugog čovjeka u zemlji, premijera Li Kećianga, da predvodi grupu zvaničnika u vanrednoj situaciji, čime ga je praktično pretvorio u javno lice reakcije vlade, ukazuje list. S druge strane, predsjednik Kine se na nekoliko dana povukao iz javnosti, što, prema riječima pojedinih analitičara, ukazuje na pokušaje Sija da se distancira od kampanje koja bi mogla posrnuti i izazvati bijes javnosti.

Mada nema naznaka da se Si suočava s ozbiljnim izazovom unutar partijskog rukovodstva, kriza je ipak umrljala imidž Kine kao nove supersile – efikasne, stabilne i snažne – koja bi eventualno mogla biti rival SAD, ocjenjuje Njujork tajms.

Koliko bi kriza mogla da podrije političku poziciju Sija ostaje da se vidi, ali bi ga mogla oslabiti na duži rok dok se priprema za verovatno treći mandat generalnog sekretara Komunističke partije 2022. Ako Si iz ove krize izađe politički nesiguran, posljedice su nepredvidive – mogao bi biti otvoreniji za kompromis s partijskom elitom, ali bi takođe mogao pojačati metode kojim je postao najmoćniji kineski lider u posljednjim generacijama.

Pozivi na reformu i slobodu govora

Smrt uzbunjivača, ljekara Li Venlianga koji je ukoren zbog upozorenja na novi koronavirus podstakla je rijetke pozive na političku reformu i slobodu govora u Kini, ukazuje agencija Frans pres, ali su i ti apeli naišli na cenzuru na kineskim mrežama.

Li je umro u petak, više od mjesec dana pošto je u Vuhanu prvi put digao uzbunu zbog virusa koji liči na SARS. On je bio među osam ljekara koje je kaznila policija Vuhana zbog "širenja glasina".

Međutim, pošto je njegova smrt pogodila javnost, više akademika je javno tražilo veće slobode u Kini i najmanje dva otvorena pisma sa zahtjevom za slobodom govora kružila su na mreži Vajbo (Weibo), kineskoj verziji Tvitera (Twitter).

Pismo koje je potpisalo 10 profesora u Vuhanu i koje je, kako navodi AFP, cenzurisano na mreži Vajbo, traži "kraj ograničenja slobode govora" i "otvoreno izvinjenje" Liju i drugim ljekarima koji su kažnjeni zbog rasprave o pojavi novog virusa u decembru. Drugo pismo, koje je anonimno potpisala grupa bivših studenata s prestižnog pekinškog univerziteta, traži od vlasti da "garantuje ustavna prava građana".

Ta pisma predstavljaju rijetke pozive na političke reforme u Kini gde se disidenti često zatvaraju, a kritike vlade brzo ućutkuju, ocjenjuje AFP i ukazuje da su spominjanja ta dva pisma do nedjelje uklonjena s Vajboa.

Dok su Svjetska zdravstvena organizacija i drugi stručnjaci hvalili Kinu navodeći da je preduzela odlučne korake za suzbijanje virusa, kritičari kažu da je izgubljeno dragoceno vreme zbog nedelovanja lokalne vlade, ukazuje AFP i dodaje da je Li krajem januara na Vajbou naveo da ga je lokalna policija primorala da potpiše izjavu da pristaje da više neće izvoditi akcije koje krše zakone.

Nenaučena lekcija

Smrt Li Venlianga je izazvala snažne emocije širom Kine, piše u Gardijanu autorka Verna Ju iz Hongkonga, ukazujući da su društveni mediji preplavljeni postovima žalosti zbog smrti lekara koji je pokušao da podigne uzbunu zbog koronavirusa ali je umjesto toga odveden u policijsku stanicu zbog "širenja lažnih glasina" i "remećenja javnog reda".

Žalost je brzo prerasla u gnijevne zahtjeve za slobodom govora, ali je tema "želimo slobodu govora" s linkovima na popularnu pjesmu s protesta u Hongkongu, što je privuklo milione pregleda, policija brzo cenzurisala, navodi Ju i ističe da je kineskim vlastima potpuno jasno da bi gnev i sirove emocije mogle da proključaju i da se preliju na ulice.

Kao i u prošlosti kada bi izbili zdravstveni ili bezbjednosni skandali, kineska vlada će vjerovatno otpustiti nekoliko lokanih zvaničnika da smanji gnijev javnosti, ali ta mjera neće rješiti osnovni problem – manjak slobode govore, navodi autorka u "Mišljenjima" u Gardijanu, dodajući da Kina izgleda nije naučila lekciju od epidemije SARS-a prije 17 godina kada je od te bolesti zaraženo više od 8.000 hiljada, a umrlo oko 800 ljudi u 17 zemalja, pošto je kineska vlada mjesecima prikrivala izbijanje bolesti.

Uprkos bujanju društvenih medija, u Kini su sada informacije više nego ikada pod čvrstom kontrolom i u poređenju sa 2003. kada je bila epidemija SARS-a, kineski građani imaju manje prava na slobodu govora i izražavanja, ocjenjuje Ju, ukazujući da je ljekar Li priveden par dana pošto je na grupi na društvenim medijima objavio da je nekolicini ljudi dijaganostifikovana bolest slična SARS-u.

Da je Li živeo u društvu gde građani mogu slobodno govoriti bez straha i da je obraćena pažnja na njegova upozorenja, virus je mogao biti obuzdan, ističe se u tekstu i ocjenjuje da mada djeluje da ljudska prava u Kini imaju malo veze s ostatkom svijeta, sadašnja katastrofa pokazuje šta se dešava kada Kina krši slobodu svojih građana. Zaista je vrijeme da međunarodna zajednica to pitanje ozbiljnije shvati, zaključuje autorka iz Hongkonga.


Vidi sve komentare