Mali korak za Tviter ali pretežak za Fejsbuk - Vijesti.me
ZABRANA POLITIČKOG OGLAŠAVANJA

Mali korak za Tviter ali pretežak za Fejsbuk

Vijest o odluci Tvitera (Twitter) da zabrani političko oglašavanje na globalnoj razini podijelila je američke političke tabore koji se pripremaju za predsjedničke izbore 2020., ali je i ukazala na razlike ove društvene mreže u odnosu na Fejsbuk koji se protivi zabrani objavljivanja političkih oglasa od kojih samo u narednoj godini očekuje prihod veći od milijardu američkih dolara

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Tviter je zabranio svako političko oglašavanje širom svijeta, govoreći da bi se doseg političkih poruka "trebao zaslužiti, a ne kupiti", što je u suprotnosti s onim što Fejsbuk grčevito brani. Zabrana stupa na snagu 22. novembra.

Vijest o odluci Tvitera (Twitter) da zabrani političko oglašavanje na globalnoj razini podijelila je američke političke tabore koji se pripremaju za predsjedničke izbore 2020., ali je i ukazala na razlike ove društvene mreže u odnosu na Fejsbuk  koji se protivi zabrani objavljivanja političkih oglasa od kojih samo u narednoj godini očekuje prihod veći od milijardu američkih dolara, pišu svjetski mediji.

Odluka Tvitera

Najava direktora Tvitera Džeka Dorsija da će ta društvena mreža zabraniti političko oglašavanje od sljedećeg mjeseca, u SAD-u je naišla na pohvale demokrata i kritike predizbornog štaba predsjednika Donalda Trampa Rojters, ukazuje agencija Rojters.

Dorsi je u saopštenju naveo da Tviter smatra da širinu dosega političke poruke treba zaslužiti, a ne kupiti. Dodao je da plaćanje oglasa nameće "ciljane političke poruke" koje mogu donijeti "znatne rizike po politiku, tamo gdje se može iskoristi za uticanje na glasove što će imati posljedice na milione ljudi".

Društveni mediji, uključujući rivala Tvitera, Fejsbuk, nalaze se pod sve većim pritiskom da prestanu s objavljivanjem oglasa koji šire lažne informacije koje bi mogle uticati na izbore, ističe Rojters.

Direktor Fejsbuka, Mark Zakerberg  je u srijedu, na dan kada je Tviter objavio odluku o zabrani, branio politiku svoje kompanije da dopusti oglase političara s lažnim ili obmanjujućim tvrdnjama, navodeći da Fejsbuk ne želi da guši politički govor.

Fejsbuk je za Rojters potvrdio da su neki zaposleni kritikovali politiku kompanije u internom dopisu. Fejsbuk je također obećao da će uložiti napore za suzbijanje dezinformacija poslije tvrdnji da je ruska propaganda na toj platformi uticala na ishod predsjedničkih izbora 2016. na kojima je pobijedio republikanac Tramp. Ta društvena mreža je ipak odlučila da ne provjerava činjenice iz oglasa političara što je izazvalo kritike demokratskih kandidata za izbore 2020.

Dok je štab kandidata za predsjedničku nominaciju demokrata Džoa Bajdena pozdravio odluku Tvitera, Bred Parskal koji vodi Trampovu kampanju za reizbor, rekao je da je odluka "pokušaj da se ućutkaju konzervativci" i "veoma glupa odluka" po dioničare kompanije.

Rojters ukazuje da analitičari ipak ne očekuju da će zabrana političkog oglašavanja znatno uticati na poslovanje Tvitera.

Oštra simbolična razlika

Odluka izvršnog direktora Tvitera da zabrani svako političko oglašavanje ilustruje oštru simboličnu razliku između Dorsija i Zakerberga, koji brani kontroverznu politiku svoje kompanije i koja u osnovi omogućava političarima da u oglasima lažu, ističe Vašington post.

Nova pravila Tvitera, koja će se od 22. novembra primjenjivati na globalnoj razini, obuhvataju oglase o političkim kandidatima, izborima, ali i one koji imaju namjeru da utiču na izbore. Svoju odluku su rukovodioci Tvitera pokušali da objasne kao stvar principa, priznajući da je politička potrošnja na oglase iznosila manje od tri miliona dolara tokom kongresnih izbora 2018. godine. Jasmin Enberg (Jasmine), viša analitičarka u eMarketeru, rekla je da je "vjerovatno da političko oglašavanje ne čini kritični dio glavne djelatnosti Tvitera".

Na primjer, ukazuje list, Tramp - čiji tvitovi već svakodnevno dosežu više od 66 miliona korisnika - nije objavio nijedan oglas na Tviteru u posljednjih sedam dana, dok je za isti period na Fejsbuku potrošio gotovo četvrtinu miliona dolara.

Tokom saslušanja o zaradi Zakerberg je procijenio da bi političko oglašavanje sljedeće godine činilo oko 0,5 odsto Fejsbukovih prihoda. Na osnovu prihoda kompanije u 2018. godini to bi iznosilo 279 miliona dolara, dok se za narednu godinu očekuje da će prihodi iznositi više od milijarde dolara.

Političko oglašavanje je već dugo trn u oku Silicijumske doline, naročito nakon izbora u SAD-u 2016. godine. Pritisak je, ističe Vašington post, rezultirao velikim promjenama te su Tviter i druge društvene mreže morale da jasnije obilježavaju političke oglase i da provjeravaju klijente koji ih kupuju. Ipak, zakonodavci su zaprijetili donošenjem novih zakona, tvrdeći da internetski oglasi podliježu manje restriktivnim pravilima od radio i tv emitira.

Nadmašena očekivanja investitora

Mnogobrojne političke kontroverze zasjenile su snažno finansijsko tromjesečje Fejsbuka, dok je direktor Mark Zakerberg strastveno branio svoju kompaniju u razgovoru s investitorima, ističe britanski list Gardijan.

Fejsbuk je imao solidan rast prihoda i profita u trećem kvartalu, nadmašivši očekivanja investitora, što je dovelo do rasta vrijednosti akcija. Prihodi su na godišnjem nivou porasli 29 odsto na 17,7 milijardi dolara, a profit za 19 odsto na 6,1 milijardu dolara. Dobri poslovni rezultati su objavljeni pošto je Zakerberg iznio dugačku i emotivnu odbranu "principa" kompanije, između ostalog s kontroverzom oko političkog oglašavanja.

Ne spominjući direktno odluku Tvitera, Zakerberg je postavio pitanje da li treba blokirati važne političke teme kao što su klimatske promjene ili osnaživanje žena. Također, ističe Guardijan, on nije spominjao kritike zaposlenih u internom dopisu poslatom povodom stava kompanije o političkom oglašavanju.

Fejsbuk je također objavio da je ugasio tri mreže sa neautentičnim stranicama i nalozima koje su usmjerene na osam afričkih država. Te mreže su povezane s ruskim biznismenom Jevgenijem Prigožinom, kojeg su SAD optužile da je pomagao farmu trolova koja se miješala u američke predsjedničke izbore.

Zakerberg je rekao da je gašenje tih naloga pobjeda pošto je pokazalo efikasnost sistema koji je kompanija napravila za otkrivanje neautentičnog ponašanja.

Korisna linija razdvajanja

Odluka Džeka Dorsija je značajnija zbog trenutka i principa kojeg on ističe, nego zbog praktičnog efekta koje će ona imati na modernu demokratiju, navodi BBC u osvrtu kojeg potpisuje analitičar društvenih medija Karl Miler, dodajući da količina i uticaj političkih oglasa na Tviteru predstavlja samo dijelić onih koji su prisutni na Fejsbuku.

Dorsi i njegov finansijski direktor su znali da će nova odluka imati malo uticaja na suštinu kompanije. Stoga su izračunali da bi time, po maloj cijeni, za posao napravili veliki pomak - kod regulatora i javnog mnijenja. A mogli bi i vragolasto provocirati Fejsbuk, koji se, na tom terenu, nalazi u težoj poziciji, ocjenjuje Miler.

Ne može biti puka slučajnost da se Dorsijeva objava desila samo dvije nedelje nakon govora Marka Zakerberga o istoj temi. Linija razdvajanja između kompanija korisna je za Tviter jer stavlja breme na Fejsbuk, koji treba da još jednom brani svoj stav.

BBC ističe da se prema procjenama očekuje da će američke kampanje za predsjedničke izbore potrošiti oko šest milijardi dolara na oglašavanje, ali većina će otići na TV oglase, a oko 20 odsto se uloži u digitalne oglase.

Također, Tviter ima mnogo manje korisnika od Fejsbuka - u februaru su tvrdili da imaju 126 miliona dnevno aktivnih korisnika, dok se Fejsbuk u septembru hvalio s 1,63 milijarde.

Fejsbuk na potezu

Komentarišući odluku o zabrani političkog oglašavanja na Tviteru, Kara Svišer  saradnica Njujork tajmsa (The New York Times) ocjenjuje kako je to bio hrabar i gotovo epski poklik koji je, sudeći po svemu, bio usmjeren direktno na Marka Zakerberga.

Nakon što je pojasnio kako nije riječ o slobodi izražavanja, već o plaćanju dosega gdje politički govor može imati značajne posljedice, izvršni direktor Tvitera, Džek Darsi, zapravo je istakao da mentalitet Silicijumske doline "rast po svaku cijenu" ima svoje troškove. Platforme društvenih medija postale su taoci svih oblika zlostavljanja i manipulacije, ne samo putem političkih oglasa, i sve su nas povukli sa sobom u jamu, ukazuje Njujork tajms u rubrici "Mišljenja".

Zapravo, Darsi se usudio prozvati cijelu strukturu internetske sile, posebno Fejsbuk, kao platformu koja je zbog učinkovitosti ciljanja oglasa i njene veličine, najvažnija kada je u pitanju politika. S druge strane, piše Svišer, Zakerberg -- držeći se već izrečenih labavih i reduktivnih argumenata -- na pitanje o političkim oglasima naglašava da ne želi povući crtu već da vjeruje da je bolje raditi na povećanju transparentnosti.

Ističući kako je nakon Tviterove odluke na potezu Fejsbuk, saradnica Njujork tajmsa poručuje Zakerbergu da bi najprije trebao razmisliti o manje poznatoj poruci koju su Nil Armstrong  i Baz Oldrin u julu 1969. godine ostavili za sobom kada su se sa Mjeseca vratili na Zemlju: "Došli smo u miru, za cijelo čovječanstvo".