Prije trideset godina su Amerikanci naoružavali mudžahedine da se bore protiv Sovjeta. Danas, tvrde neki izvori, Rusi naoružavaju talibane da se bore protiv Amerikanaca. Dok se igraju geostrateške igre, Avganistan strada.
S obzirom na zabrinjavajuću sigurnosnu situaciju u Avganistanu američki predsjednik Donald Tramp će sigurno popustiti pritiscima svog vojnog vrha koji traži povećanje broja američkih vojnika u toj zemlji. Za sada se govori o dodatnih 3.000 do 5.000 vojnika. Trenutno je u Avganistanu u okviru misije Resolute Support stacionirano 8.400 američkih vojnika, kao i 5.000 vojnika iz sastava NATO.
SAD su nedavno u nemirnu južnu pokrajinu Helmand poslale 300 marinaca. Inače, američke trupe su se iz Helmanda bile povukle prije tri godine. Marinci bi sada trebalo prije svega da služe kao instruktori za obuku avganistanske vojske.
U prelaznom razdoblju između Obaminog i Trampovog mandata američka strategija za Avganistan bila je nejasna. Dešavalo se ono na šta su kritičari upozoravali godinama – niti ima pravog mirovnog procesa, niti su talibani vojno pobijeđeni. Maratonska intervencija poslije 16 godina zapravo nije suštinski promijenila odnos snaga u zemlji.
Kako u politici vakuuma ne može biti, američku neodlučnost je koristila Moskva. Na nekoliko regionalnih konferencija o Avganistanu na kojima su učestvovale regionalne sile poput Pakistana, Indije i Kine, Moskva je pokušala da se pozicionira kao mirovni posrednik. Rusija namjerava da učini ono što su SAD odavno bezuspješno pokušavale: da uključi talibane u mirovni proces. Zauzvrat se Moskva zalaže za ublažavanje međunarodnih sankcija vođama tih fanatičnih pobunjenika ako budu spremni na saradnju.
Rusi paze šta isporučuju?
Amerikanci su po prirodi sumnjičavi kada je riječ o ruskim potezima u Avganistanu. Američki ministar obrane Džejms Matis je krajem aprila prilikom nenajavljene posjete Kabulu izrazio "duboku zabrinutost" zbog izvještaja o ruskim isporukama oružja talibanima. Konkretniji je bio neimenovani pripadnik američke vojske koji je za novinsku agenciju AP rekao da Rusija talibanima u pokrajinama Helmand, Kandahar i Urusgan dostavlja automatske puške i lako oružje. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je te optužbe odbacio kao neosnovane.
Pitanje je: šta se krije iza navodne ruske isporuke oružja talibanima?
Set Džons je direktor Centra za bezbjednosnu i odbrambenu politiku koji djeluje u okviru RAND korporacije i tijesno sarađuje s Pentagonom. On je u izjavi za Dojče vele rekao da je siguran da su izjave saradnika odbrambenih resora utemeljene na pouzdanim informacijama.
"Takve izjave, posebno ako dolaze od visokih predstavnika vlade, moraju biti provjerene od strane tajnih službi koje koriste sve izvore koje imaju na raspolaganju", rekao je Džons.
S druge strane, ovaj stručnjak upozorava da je Rusija prebrzo identifikovana kao značajni isporučilac oružja talibanima.
"Talibani dobijaju oružje i druge vrste pomoći iz niza drugih izvora, državnih i nedržavnih. U tom kontekstu je ruska podrška, bilo da je riječ o ubojitom oružju ili neka druga, vrlo ograničena", kazao je Džons.
On vjeruje da se radi o lakšem naoružanju:
"Na bazi istorijskog iskustva, isporuka efektnog oružja kao što su rakete zemlja-vazduh takvim grupama je čist autogol. Mislim da će svaki potencijalni isporučilac dobro razmisliti o kvalitetu i kvantitetu isporuke oružja talibanima", rekao je Džons
Opasnost na jugu
Jedan od motiva za pojačani ruski angažman u Avganistanu je i zabrinutost za bezbjednosnu situaciju na jugu te zemlje, kaže Džons:
"Za Rusiju je važno to što u Avganistanu i regionu djeluje više militantnih grupa. U Moskvi se pažljivo prati angažman Amerikanaca i postavlja se pitanje kakav učinak to ima na terorističke aktivnosti i stabilnost na ruskom južnom krilu", objasnio je on.
Pojavljivanje Islamske države (ID) u Avganistanu 2014. godine je u Moskvi izazvalo strah od mogućih terorističkih aktivnosti i na ruskim južnim granicama. Zbog uspjeha talibana u čišćenju juga Avganistana od pripadnika ID i njihove uporne borba protiv ID u drugim djelovima zemlje, talibani su za Moskvu potencijalni saveznici, smatra Džons:
"Talibani su proširili nadzor nad ruralnim područjima. Moguća ruska ideja je da dugoročno gledano saradnja s njima neće štetiti ako SAD, NATO i avganistanska vlada ne uspiju da stabilizuju zemlju", rekao je Džons.
To je dakle dugoročno razmišljanje. Za početak Rusija pokušava da se predstavi kao pošteni posrednik. Doduše, teško da će ubijediti zvaničnike u Kabulu.
"Velika je greška praviti razliku između dobrih i loših terorista", izjavio je nedavno jedan savjetnik avganistanskog predsjednika Ganija.
Bonus video:
