Premijer Izraela Benjamin Netanjahu objavio je večeras da je suspendovao primjenu sporazuma s visokim komesarom za izbjeglice UN, objavljen samo nekoliko sati ranije, na osnovu koga bi se afrički migranti koji traže azil u Izraelu deportovali u zapadne zemlje umjesto u Afriku.
"Odlučio sam da suspendujem primjenu ovog sporazuma i da razmislim o uslovima”, napisao je Netanjahu na Fejsbuku, dodavši da je osjetljiv na kritike tog dokumenta.
On je najavio da će se najprije zajedno s ministrom unutrašnjih poslova Arijem Derijem sastati sa predstavnicima Izraelaca koji žive u južnom Tel Avivu koji su izrazili nezadovoljstvo sporazumom i tek onda ispitati primjenu.
Netanjahu je prethodno objavio da je potpisan sporazum i da su Kanada, Njemačka i Italija među zemljama koje će primiti one koji traže azil u Izraelu.
Saopštenje o potpisivanju naišlo je na kritike članova Netanjahuovog konzervativnog Likuda i drugih članova vladajuće koalicije, navode izraelski mediji.
Na osnovu sporazuma trebalo je da najmanje 16.000 afričkih migranata prime zapadne zemlje. U Izraelu je trenutno 39.000 ljudi, uglavnom iz Sudana i Eritreje, koji traže azil.
Kabinet premijera Netanjahua saopštio je da je masovna deportacija u Ugandu i Ruandu odložena "iz legalnih obzira i političkih teškoća trećih zemalja".
U saopštenju je navedeno da je "sporazum bez presedana" odobrio vrhovni izraelski tužilac Avihaj Mandelblit i da će se Izrael baviti statusom nekih Afrikanaca koji traže azil.
Sporazum je trebalo da omogući da veći broj imigranata napusti Izrael na osnovu ranijeg plana i to bi bilo urađeno pod pokroviteljstvom UN i međunarodne zajednice.
Predviđeno je bilo da se migrantima dozvoli da rade u Izraelu dok ne odu, a da oni koji ostaju imaju odobren boravak.
Pokret za zaustavljanje deportacije onih koji traže azil ocijenio je da je dogovor s UN dostignuće i da su za to zaslužne stotine hiljada Izraelaca jer su ubijedili vladu da ne protjeruje ljude jer im je budućnost neizvjesna.
Bilo je dogovoreno sa se novi plan primijeni u tri faze u roku od pet godina. U međuvremenu bi se osnovalo posebno tijelo da se pobaljšaju uslovi života na jugu Tel Aviva i učine se napori da se ohrabri uravnoteženije geografsko razmiještanje populacije koja ostaje u Izraelu.
Jevrejska država je većinu Afrikanaca koji su nelagalno prešli granicu s Egiptom smatrala ekonomskim migrantima, a ne izbjeglicama koje su pobjegle od sukoba i progona.
Protivnici plana deportacije smatrali su ga neetičkim i neprimjerenim zemlji koju su osnovale jevrejske izbjeglice.
Bonus video:
