Američka vlada počela je da sprovodi djelimično zatvaranje federalnih ustanova, prvi put u posljednjih 17 godina, pošto dva doma Kongresa nisu postigla dogovor o budžetu prije roka koji je istekao preksinoć u ponoć.
Zbog spora između predsjednika Baraka Obame i republikanaca oko reformi sistema zdravstvene zaštite, federalnim agencijama je naloženo da obustave pružanje usluga a do milion radnika je poslat na prinudni odmor, bez garancije da će biti plaćeni. Oni koji su proglašeni neophodnim, ostaće na radnim mjestima, ali ni njihovo plaćanje nije sigurno.
Obama je za zastoj okrivio republikance i pozvao zakonodavce da održe funkcionisanje vlade i podignu limit zaduživanja bez uslovljavanja.
"Zatvorili su vladu zbog ideološkog krstaškog rata kako bi uskratili zdravstvenu zaštitu milionima Amerikanaca", rekao je u govoru ispred Bijele kuće.
Zatvorene su mnoge federalne ustanove, muzeji i nacionalni parkovi i usporeno sve, od trgovinskih pregovora do medicinskih istraživanja.
Zastoj, međutim, nije spriječio Obaminu administraciju da počne sprovođenje ključnog elementa reforme zdravstvene zaštite, najambicioznijeg američkog socijalnog programa u posljednjih 50 godina.
Amerikanci od sada mogu da na posebnim tržištima kupuju polise zdravstvenog osiguranja, a za ljude s nižim primanjima zakon je predvidio subvencije.
Republikanci u Predstavničkom domu su pokušali da nastavak finansiranja vlade vežu za mjere koje podrivaju zakon o reformi zdravstva, takozvani Obamaker, dok je Senat, u kojem dominiraju demokrate, stalno odbacivao ove inicijative.
"Mislim da je ovo nečuveno. Ti ljudi su izabrani da pomažu narodu a ne da ga ugrožavaju”, rekao je Ronald Džekson, zaposleni u ministarstvu finansija, koji je putovao 90 kilometar do posla samo da bi bio vraćen kući. „Ako nas ne plaćaju, ne bi ni oni trebalo da budu plaćeni.“
Ako Kongres uskoro uspije da usvoji zakon u budžetu, za koji Obama insistira da ne bude vezan za reforme, blokada će trajati nekoliko dana umjesto nedjelja, uz relativnio mali uticaj na najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, nije bilo nagovještaja kompromisa nakon što je Senat formalno odbacio ponudu republikanaca iz Predstavničkog doma za prekid zastoja.
"Ovo zatvaranje se moglo spriječiti. Nije trebalo da se desi,“ rekao je Obama u pismu zaposlenima u vladinim službama.
Politička kriza je izazvala novu zabrinutost oko toga da li Kongres može ispuniti rok do sredine oktobra da podigne limit zaduživanja od 16,7 biliona dolara. Neki republikanci vide to glasanje kao još jednu šansu da podriju Obamin zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Neuspjeh podizanja granice zaduživanja bi primorao vladu da kasni sa ispunjenjem obaveza, zadalo udarac ekonomiji uzdrmalo tržišta širom svijeta.
Zastoj 2011. oko limita duga je poljuljao povjerenje potrošača i izazvao prvo snižavanje kreditnog rejtinga SAD.
Analitičari kažu da bi ovoga puta moglo biti gore. Zakonodavci su se tada sukobljavali oko toga kako da smanje deficit budžeta od bilion dolara, a sada su zavađeni oko pitanja koje nije baš podložno kompromisu – da zdravstvenu zaštitu dobiju i milioni neosiguranih Amerikanaca.
Anketa Rojters/Ipsos je pokazala da četvrtina Amerikanaca za blokadu krivi republikance, 14 odsto Obamu a pet odsto demokrate u Kongresu, dok je 44 odsto odgovorilo da su krivi svi.
Galup, organizacija za ispitivanje javnog mnjenja, je saopštila da blokada iz 1995. i 1996. nije značajno uticala na birače tadašnjeg demokratskog predsjednika Bila Klintona ili njegovog glavnog oponenta, predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Njuta Gingriča.
Najnoviju blokadu, koja je kulminacija trogodišnje podjele vlade i rastuće političke polarizacije, predvode republikanci povezani sa konzervativnim pokretom Čajanka, kojima je zajedničko protivljenje Obami i Obamakeru te obećanje iz kampanje da će smanjiti vladinu potrošnju.
Prva blokada vlade u 21. vijeku
Od 1976. godine, 18 puta je dolazilo do blokade, ali je ovo prva od 1996, kada su Bil Klinton i Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca zaustavili rad službi na 21 dan.
Počelo je u novembru 1995, usvojen je zakon o privremenom finansiranju, ali je blokada ponovo počela sredinom decembra i ušla u 1996.
Nakon prve blokade, 800.000 radnika, koji su bili na prinudnom odmorui je isplaćeno a nakon druge, njih 280.000 je protraćilo tri nedjelje.
Republikanci su na kraju prihvatili većinu Klintonovih uslova iako je čitava vlada pretrpjela štetu. Istorijski kuriozitet je da je drugi dan prvobitne blokade – 15. novembar 1995 – bio dan kada je Monika Luinski započela seksualni odnos sa Klintonom.
Galerija
Bonus video:
