Poljski bedem protiv Rusije – vojnici i gas iz SAD - Vijesti.me
VARŠAVA SVE BLIŽE VAŠINGTONU, A SVE DALJE OD BRISELA

Poljski bedem protiv Rusije – vojnici i gas iz SAD

Obilježavanje osam decenija od izbijanja Drugog svjetskog rata imaće politički karakter. Putin nije pozvan u Poljsku, Tramp ne dolazi već šalje svog potpredsjednika

Postavljanje bine za obliježavanje početka Drugog svjetskog rata
Postavljanje bine za obliježavanje početka Drugog svjetskog rata (Foto: Reuters)

Varšava je nedjeljama pucala od ponosa jer je manifestaciji povodom 80 godina od Hitlerovog napada na Poljsku trebalo da prisustvuje i američki predsjednik Donald Tramp. Ipak, Tramp je zbog uragana Dorjan otkazao put, ali je poslao zamjenika Majkla Pensa.

Otkazivanje posjete je veliki udarac za vladajuću Partiju pravo i pravda.

"Trampovo prisustvo bi za nas bilo važno u pogledu predstavljanja poljske istorije", rekao je Vojček Kolarski, državni sekretar u uredu poljskog predsjednika Andžeja Dude.

On kaže da je Trampovoj posjeti Poljskoj pridata velika međunarodna medijska pažnja, te bi se na taj način cio svijet upoznao sa teškom istorijom Poljske, prvom žrtvom Drugog svjetskog rata.

Evropski partneri pokazali nesposobnost

Ali, lista zvanica i bez Trampa trebalo bi da oslika ko su poljski saveznici – oni su isključivo na Zapadu. To se vidi po tome što pozivnicu nije dobio ruski predsjednik Vladimir Putin, a bolje nije prošao ni srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

Ipak i među zapadnim partnerima postoje ozbiljne razlike. Dok su se poljsko-njemačke veze poljuljane zbog poljskih zahtjeva za ratnom odštetom, postoje mnoge sličnosti između Varšave i Vašingtona kada je riječ o odnosu prema izbjeglicama ili kritici rusko-njemačkog gasovoda Sjeverni tok 2.

Poljski nacionalisti znaju da ih Tramp neće "zamarati" vladavinom prava, kao što to čini Brisel. Takođe, ono što je najvažnije za Varšavu – bezbjednost – garantuje se iz Sjedinjenih Država.

"Potpuno je prirodno da tražimo partnere koji mogu realno da primijene vojnu silu, dakle koji bi mogli da ispune obaveze iz Člana 5 ugovora NATO“, kaže Beata Gorka-Vinter iz trusta mozgova PISM koji finansira poljska država. Član 5 naime kaže da, ako je napadnuta jedna članica NATO, sve druge moraju da priteknu u pomoć.

SAD su, smatra naša sagovornica, jedina zemlja na koju bi se moglo osloniti u slučaju opasnosti. Ona smatra da je „nesposobnost“ evropskih partnera dokazana traljavim dogovorima o formiranju evropske armije.

Cijena bezbjednosti

Poljska najveću opasnost vidi u istočnom susjedu Rusiji. Otkako je izbio konflikt u Ukrajini, Poljska investira milijarde eura u modernizaciju armije. Time ova poljska ljubav prema Americi dobija veoma konkretnu finansijsku dimenziju.

Varšava je prošle godine kupovinom raketnog sistema zemlja-vazduh "Patriot“ za 4,75 milijardi dolara sklopila najveći vojni posao u istoriji zemlje. U februaru je zatim poručeno dvadeset mobilnih sistema za lansiranje raketa tipa "Himars“ za 365 miliona eura. Takođe je počela kupovina borbenih aviona tipa F35. U američkoj industriji naoružanja trljaju ruke.

Tramp hvali Poljsku jer je jedna od rijetkih članica NATO koja izdvaja dva odsto BDP za odbranu, kao što i predviđaju ugovori NATO. Do 2030. bi poljski izdaci za vojsku trebalo da porastu na 2,5 odsto.

Kao da tim novcem Poljska pokušava da privuče što više američkih trupa u svoju zemlju. U ovom trenutku je u Poljskoj, u okviru rotacionog modela NATO, stacionirano više od 4.500 američkih vojnika. Nakon ruske aneksije Krima, pored američkih trupa u Poljskoj, u tri baltičke zemlje su takođe stacionirani bataljoni NATO.

Projekat koji poljski predsjednik Andžej Duda naziva "Fort Tramp“ vrijedan je skoro dvije milijarde dolara. Varšavskoj vladi bi zapravo bilo najmilije da američke trupe ostanu trajno stacionirane u Poljskoj.

Donald Tramp je u igru ubacio dodatnih 1.000 vojnika koji bi trebalo da budu prebačeni u Poljsku. Oni bi trebalo da dođu iz Njemačke, gdje je trenutno stacionirano 35.000 američkih vojnika.

Američka ambasadorka u Varšavi Džordžet Mosbaher je na Tviteru napisala: "Poljska je ispunila obaveze da za odbranu izdvaja dva odsto bruto društvenog proizvoda. Njemačka to ne čini. Stoga ćemo pozdraviti prelazak američkih trupa iz Njemačke u Poljsku.“

Sporni projekat

Kritičari to vide kao povredu osnovnog sporazuma na relaciji NATO-Rusija iz 1997, kojim se zabranjuje trajno stacioniranje trupa u blizini ruske granice. No, politička analitičarka Gorka-Vinter smatra da je ovakav vid pojačanja istočnog boka neophodan, čak i ako se Rusiji to ne sviđa.

"Nema ničeg goreg od pasivnosti u odnosu sa Rusijom. Jer, već sada Rusija povređuje vazdušni prostor i teritorijalne vode drugih zemalja. Hoćemo li i dalje sjedjeti skrštenih ruku i gledati kako to poprima veći obim?“, kaže Gorka-Vinter.

Drugačije misli politikolog Pjotr Buras, šef varšavskog odjeljenja Evropskog savjeta za spoljne odnose. On vjeruje da Bijela kuća pridaje posebnu pažnju zemljama koje su u klinču sa Briselom sledećti strategiju podele EU.

"U normalnim uslovima Poljska bi mogla da pomogne u oblikovanju Evrope. No, problem je što mi gledamo u drugu stranu“, kaže Buras.

Kao primjer navodi konferenciju o Iranu koja je po nalogu Amerike organizovana u februaru u Varšavi i koju su bojkotovali mnogi evropski političari.

Poljska je i 2003. izazvala podjelu unutar evropskih članica NATO kada je podržala američku akciju u Iraku.

S obzirom na ugledne zvanice na obilježavanju osam decenija od izbijanja Drugog svjetskog rata ovoj manifestaciji neće nedostajati politički karakter – bez obzira što Tramp ostaje kod kuće.

Vjerovatno će se onda sa potpredsjednikom Pensom razgovarati o dodatnim američkim trupama u Poljskoj. Takođe, tema će biti i dalje isporuke američkog tečnog gasa kojim SAD žele da pariraju ruskoj ponudi.

Vojska i gas iz Amerike – to i Poljaci vide kao bedem protiv Rusije.


 


Vidi sve komentare