Rudi Đulijani koji važi za jednog od glavnih kandidata za državnog sekretara u vladi izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, savjetovao je strane političare i lobirao za bezbjednosne firme čiji klijenti imaju komplikovane veze sa američkom vladom što bi moglo da bude otežavajuće za njegovo moguće imenovanje, piše danas agencija AP.
AP piše da je bivša državna sekretarka Hilari Klinton bila zabrinuta kada je Đulijani otputovao u Beograd i sastao se sa liderima jedne srpske političke partije koja je, kako navodi agencija, "nekad bila povezana sa bivšim srpskim liderom Slobodanom Miloševićem".
"Ovo je skandalozno", napisala je Klinton u aprilu 2012. kada joj je njena šefica kabineta Čeril Mils uputila kopiju izvještaja agencije AP o Đulijanijevom sastanku sa zvaničnicima Srpske napredne stranke, piše AP.
Kada se saznalo o Đulijanijevoj posjeti, američka ambasada u Beogradu je izdala saopštenje u kojem je navela da ne zauzima strane u srpskim izborima. Vođa partije s kojom se Đulijani sastao, Aleksandar Vučić, sada je predsjednik vlade Srbije, navodi AP.
AP navodi da je Milošević bio optužen za ratne zločine zbog ratova 1990-ih godina i da je umro u zatvoru prije deset godina.
Dok bivši gradonačelnik Njujorka čeka da vidi da li će ga Tramp izabrati za državnog sekretara, njegovo savjetovanje stranih i korporativnih klijenata moglo bi da ga izloži istim kritikama koje su upućene bivšoj državnoj sekretarki Hilari Klinton zbog njenih veza sa stranim vladama i firmama koje su davale donacije njenoj porodičnoj dobrotvornoj organizaciji, Fondaciji "Klinton".
Sam Đulijani je u avgustu rekao za Si-En-En da je Hilari Klinton odnosima Stejt departmenta i Fondacije "Klinton" jasno prekršila zakone o sukobu interesa.
Đulijaniju bi moglo da se zamjeri što je više godina proveo u firmama koje su predstavljale vlade i multinacionalne kompanije, a interesi nekih od njih su različiti od interesa SAD.
On je tako držao govore, zahtijevajući od Stejt departmenta da sa američke liste terorističkih organizacija skloni jednu iransku opozicionu grupu. Stejt department je skinuo organizaciju sa tog spiska 2012, u vrijeme kada je Hilari Klinton bila državna sekretarka.
Đulijani je u intervjuu za Njujork tajms u utorak rekao da nije nikada lobirao ni za čije interese, strane ili bilo koje druge.
On je branio rad svoje konsultantske firme u Kataru, monarhiji u Persijskom zalivu, i novac koji je dobio za podršku iranskoj disidentskoj grupi "Mudžahedin e Kalk" (MEK) koju su SAD bile stavile na spisak stranih terorističkih organizacija.
Đulijani je rekao da je njegova veza sa tom grupom vrlo otvorena.
"Imam prijatelje u cijelom svijetu. To nije novost za mene. Kada postanete gradonačelnik, postanete zainteresovani za spoljnu politiku. Kada sam otišao s mjesta gradonačelnika, moj glavni rad je bio pravni i bezbjednosni, širom svijeta", rekao je Đulijani.
Đulijani se nikad nije registrovao u vladi kao lobista. On je djelovao u inostranstvu kao "konsultant za bezbjednost" i povremeno kao "politički savjetnik", mada je svojim djelovanjem ponekad pokušavao da utiče na američku politiku, navodi AP.
Ako bude nominovan za državnog sekretara SAD, Đulijani će morati da izloži svoje finansije, slično kao kada je ušao u predsjedničku kampanju 2007. godine. Tada je u predstavljanju finansija pokazao da je već multimilioner sa imovinom vrijednom između 18 i 70 miliona dolara.
Đulijani je često kritikovao Hilari Klinton zbog njenih plaćenih govora za specijalne firme. Međutim Đulijanijeva predavanja sredinom 2000-ih bi mogla da mu donesu slične etičke probleme, navodi AP. Od kraja 2005. do početka 2007.
Đulijani je održao više od 100 plaćenih govora, većinom za po 100.000 dolara.
Bonus video:
