Prelazak na energiju sa niskom emisijom ugljenika odvija se suviše sporo da bi doprinio limitiranju globalnog zagrijavanja, upozorili su iz Međunarodne agencije za energiju (IEA).
U uslovima kada u proizvodnji energije dominira ugalj, a vlade ne uspijevaju da povećaju ulaganja u "čistu" energiju, klimatolozi ocjenjuju da je van domašaja zadržavanje rasta globalne temperature na ispod dva stepena Celzijusa u ovom vijeku.
U procesu čišćenja svjetskog energetskog sistema došlo je do zastoja, naglasila je predstavljajući novi izvještaj o napretku sa "čistom" energijom (onom koja manje zagađuje životnu sredinu) direktorka Agencije Marija van der Hoven (Maria van der Hoeven).
"Uprkos brojnim razgovorima svjetskih lidera, kao i 'bumu' energije iz obnovljivih izvora u posljednjih deset godina, energija koja se danas proizvodi u prosjeku je 'prljava' kao i prije 20 godina", rekla je direktorka Agencije.
Na lošu situaciju ukazuje i to što su u prvom kvartalu ove godine ulaganja u "čistu" energiju u svijetu bila najmanja u posljednje četiri godine, objavio je ranije ove nedjelje "Bloomberg New Energy Finance". Taj pad investicija pripisan je smanjenju poreskih podsticaja u uslovima štednje zbog globalne krize.
Međunarodna agencija za energiju navela je da je između 2000. i 2010. godine proizvodnja energije iz uglja u svijetu povećana za 45% i da je tako daleko nadmašila rast od 25% koji je postignut u proizvodnji energije od nefosilnog goriva.
U izvještaju Agencije ukazuje se i na značaj tehnologije za izdavajanje i skladištenje (CCS) ugljenika, s ozbirom da svijet još zavisi od fosilnog goriva, ali i naglašava da još ne rade komercijalna postrojenja za CCS. Agencija ocjenjuje da CCS, odnosno proces izdvajanja i pohranjivanja CO2 ispod zemlje, treba da ima vodeću ulogu u smanjenju globalne emisije štetnih gasova u atmosferu i ističe da bi do sredine vijeka 63% elektrana na ugalj trebalo da bude opremljeno tehnologijom za CCS.
Međutim, trenutno se gradi ili je u fazi probnog rada samo 13 velikih CCS projekata ukupnog kapaciteta skladištenja oko 65 miliona tona CO2 godišnje, što predstavlja tek četvrtinu kapaciteta potrebnih do 2020. godine.
Bonus video:
