Putin bi trebalo da se boji predsjednika Sandersa

Dok je američka spoljna politika u posljednje vrijeme ohrabrila Kremlj, Sanders zna kako da ga obuzda
5416 pregleda 2 komentar(a)
Putin sa bjeloruskim kolegom Lukašenkom na hokejaškoj utakmici u Sočiju, Foto: AP
Putin sa bjeloruskim kolegom Lukašenkom na hokejaškoj utakmici u Sočiju, Foto: AP

Ruski predsjednik je uveliko prisutan u kampanji za američke predsjedničke izbore u novembru ove godine.

Od zabrinutosti zbog ruske agresije u inostranstvu do strahovanja povodom miješanja u izbore kod kuće, Vladimir Putin je postao pitanje na koje bi svi predsjednički kandidati trebalo da imaju britko sročen odgovor - naročito nakon neuspjelog procesa smjene Donalda Trampa, tokom kojeg je Demokratska stranka pokušala da dokaže da “svi putevi vode ka Putinu”.

Britanski “Gardijan” piše da konvencionalna mudrost u američkoj spoljnoj politici glasi da je za obuzdavanje Putina i ruske sfere uticaja potrebna vojna konkurencija.

“SAD pomažu Ukrajini i njenom narodu, tako da se mogu tamo boriti protiv Rusije i ne moramo da se borimo protiv nje ovdje”, rekao je republikanski savjetnik Tim Morison tokom saslušanja u okviru postupka impičmenta. To je u uvodnom govoru ponovio i predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, demokrata Adam Šif.

“Gardijan” navodi da upravo u tom kontekstu uspon Bernija Sandersa izaziva strah unutar establišmenta Demokratske stranke.

Sanders je odavno glavni pobornik vojne uzdržanosti i kampanju vodi na programu “odgovorne spoljne politike” koja obećava da će okončati “beskrajni rat” Amerike.

Berni Sanders
Jastrebovi kažu da će biti slab prema Rusiji: Sanders(Foto: AP)

“Uprkos brojnim govorima u kojima senator osuđuje Putinov kriminalni autoritarizam, sada se razvija priča da bi njegovo predsjedništvo bilo veliki poklon za Kremlj”, piše britanski list. Međutim, većina pobornika vojne konkurencije ne razumije prirodu moći Kremlja i to nerazumijevanje je razlog zbog kojeg SAD ne uspijevaju da obuzdaju Putina, ističe se u komentaru.

“Obećanje iz Sandersovog spoljnopolitičkog programa upravo ruši konvencionalnu mudrost i pokazuje kako američka vlada može da upotrijebi domaće reforme kao strategiju za podrivanje Putinove autoritarne agesije u inostranstvu”.

Tri stuba na kojima počiva režim

“Gardijan” piše da Putinov režim počiva na tri stuba. Prvi čine ogromne rezerve nafte i gasa u Rusiji, koje donose ogromne prihode i duboku političku lojalnost i u Rusiji i širom Evrope.

“Ruska proizvodnja nafte i gasa trenutno iznosi rekordnih 11,25 miliona barela dnevno, što donosi 44,4 milijarde dolara godišnje od država poput Njemačke, koji su postale uveliko zavise od ruskog gasa”, navodi list.

Kako drugi stub Putinove moći navodi se korupcija.

“Rusija je danas kleptokratija, politički sistem koji funkcioniše na principu podmićivanja i otuđivanja državnog novca za lojalne oligarhe. Njihov prljavi novac, naravno, ne ostaje u Rusiji nego kruži kroz ogromni međunarodni sistem mutnih finansija - u Dojče banku i Danske banku, u londonske nekretnine i američke fiktivne kompanije - kupujući usput odanost režimu”.

Prema ocjeni “Gardijana”, treći stub moći je propaganda. U komentaru se navodi da Putin i njegovi saveznici aktivno rade na izazivanju sukoba u inostranstvu kako bi ojačali nacionalističku lojalnost kod kuće.

“Od samog početka vladavine, Putin je podsticao nasilje i agresiju protiv ‘neprijatelja’ Rusije - bilo da se radi o Čečenima, Ukrajincima ili Amerikancima - što je njegova strategija jačanje lične popularnosti”.

Britanski dnevnik ističe da američka spoljna politika u posljednje vrijeme, ne samo da ne napada te stubove moći, nego ih i jača. Podsjeća se da je administracija Baraka Obame “agresivno” vodila trku u fosilnim gorivima sa Rusijom, dodatno jačajući globalnu zavisnost od ugljovodonika. Tokom Obaminog mandata se dešavao i upliv novca ruskih oligarha u SAD, čak i dok je njegova državna sekretarka Hilari Klinton pravila poređenja između Putina i Hitlera, navodi se u komentaru.

Sanders, nasuprot tome, nastoji da sruši svaki od ta tri stuba u njihovoj osnovi, ističe “Gardijan” i dodaje da on ne prodbljuje zavisnost SAD od nafte i gasa, nego promoviše Zeleni novi dogovor. Forsiranjem dekarbonizacije među saveznicima SAD u Evropi i širom svijeta, Sanders obećava da će smanjiti Putinov geopolitički uticaj, piše list.

Napad na mrežu nezakonitog finansiranja

Sanders ne ignoriše tajni finansijski sistem, nego zagovara program “korporativne odgovornosti” kako bi zatvorio poreske rajeve, eliminisao anonimne paravan kompanije i strogo regulisao banke na Vol Stritu koja su olakšale tok novca kleptokrata širom svijeta. Senator iz Vermonta izbjegava lijenu hladnoratovsku retoriku o Rusima koja pomaže jačanju Putinovog legitimiteta kod kuće, navodi “Gardijan”, uz ocjenu da je njegov pristup “infrastrukturni”, takav da napada čvorove mreže nedozvoljenog finansiranja, a ne pojedinačno “loše aktere” koji djeluju unutar nje.

“Gardijan” navodi da je Sandersova meta globalna arhitektura kleptokratije, čiji su saučesnici mnoge američke firme i vlasnici pasoša, i on stvara veze sa socijalnim pokretima širom svijeta koji mogu služiti kao saveznici u borbi protiv državne korupcije.

Progresivci, kako ističe “Gardijan”, ne mogu priuštiti da zauzmu naivan stav prema Putinu. Ocjenjuje se da je malo vjerovatno da će posustati njegovi napori da učvrsti sferu uticaja bez obzira na ishod izbora 2020. Demokratska stranka, uprkos “legitimnim strahovima o ruskoj agresiji”, ne može se zakačiti za zastarjelu paradigmu koja Rusiji pristupa samo kao pitanju vojne bezbjednosti.

“Stoga ne bi trebalo da iznenadi ako oni koji razumiju Putinov kleptokratski sistem - poput lidera ruske opozicije Alekseja Navaljnog - sada navijaju za Sandersa. Jedino podrivanjem tog sistema, a ne takmičenjem sa njim, SAD mogi istinski oslabiti Putinov autoritarni stisak, i omogućiti procvat novog demokratskog pokreta u Rusiji”, zaključuje “Gardijan”.

Nemojte mi pomagati da pobijedim

Sanders je juče upozorio Rusiju da se kloni američkih izbora 2020. “Obavještajna zajednica nam kaže da se miješaju u ovu kampanju, sada, 2020. Želim da poručim gospodinu Putinu, ako budem izabran za predsjednika, vjerujte mi da se nećete miješati u američke izbore”, rekao je Sanders novinarima povodom izvještaja da Moskva pokušava da pomogne njegovoj kampanji.

Sanders (78), demokratski socijalistički senator iz Vermonta, smatra se favoritom za nominaciju svoje stranke za ovogodišnje predsjedničke izbore.

“Vašington post” je u petak, pozivajući se na izvore upućene u tu temu, objavio da su američki zvaničnici o naporima Rusije obavijestili Sandersa, kao i republikanskog predsjednika Trampa i američke poslanike.

Nije jasno u kakvoj vrsti ruske pomoći je riječ, dodao je list. Jedan izvor iz Kongresa je potrvrio da su obavještajci rekli poslanicima da je Rusija uključena u kampanju dezinformasanja i propagande kako bi dala podstrek i Sandersovoj i Trampovoj kampanji.

Indijski grad Ahmedabad uoči Trampove posjete
Indijski grad Ahmedabad uoči Trampove posjete(Foto: AP)

Izvor je, međutim, upozorio da ta otkrića nisu konačna. Sanders je rekao da je o tome obaviješten prije mjesec.

“Rečeno nam je da će se Rusija, možda i druge države, uključiti u ovu kampanju. Poručujem Rusiji, kloni se američkih izbora”, rekao je Sanders novinarima.

“Ono što čine, ta ružna stvar koju čine - a vidio sam neke njihove tvitove i ostalo - je da pokušavaju da nas podijele, da izazovu haos i mržnju u Americi”, rekao je Sanders.

Kremlj poriče

Kremlj je u petak demantovao da se Rusija miješa u američku predsjedničku kampanju kao bi povećala Trampove šanse da bude ponovo izabran nakon izvještaja da su američki obavještajci prošle nedjelje upozorili Kongres na tu prijetnju.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odbacio te navode kao paranoične.

Američki obavještajni zvaničnici su na povjerljivom brifingu rekli članovima Obavještajnog odbora Predstavničkog doma da se Rusija ponovo miješa u američku politiku uoči novembarskih izbora, kao što je činila 2016, rekao je agenciji Rojters izvor upućen u raspravu.

Tramp je nakon tog brifinga smijenio šefa obavještajnih službi Džozefa Megvajera i na to mjesto postavio političkog lojalistu Ričarda Grenela.

Jedan zvaničnik administracije je rekao da je država u boljoj poziciji nego 2016. da se odbrani od stranih pokušaja uticaja na izbore. “Predsjednik Tramp je jasno stavio do znanja da bilo kakvi napori Rusije, ili bilo koje druge države, da utiču na naše izbore ili podrivaju američku demokratiju, neće biti tolerisani”, rekao je taj zvaničnik.

Neki od Sandersovih demokratskih rivala su izjavili da nikad nisu dobili slično obavještenje da Rusija radi na jačanju njihovih kampanja.

“Znam da Rusija ne želi da pobijedim. Zaista je jasno da Putin ne želi da budem kandidat, niti Donald Tramp želi da budem kandidat”, rekao je bivši potpredsjednik Džo Bajden.

Senatorka Elizabet Voren je rekla da bi trebalo da bude što transparentnije sprečavanje Rusije da izvrši “preveliki uticaj” na izbore u SAD.

“Radi se o dezinformacijama i način da se borimo protiv dezinformacija je da se jasno kaže šta je to i da se svima što prije pruži potpuna informacija”, rekla je Vorenova novinarima.

Cilj da se izazovu podjele među demokratama

Fejsbuk je odbio da komentariše da li je vidio bilo kakve dokaze o ruskoj pomoći Sandersovoj kampanji. Ta kompanija je u oktobru uklonila ruske naloge koji su se predstavljali kao da potiču iz država u kojima se vodi politička bitka.

Neki od tih naloga su koristili Instagram da hvale Sandersa. Drugi su koristili haštag #BlackLivesMatter (životi crnaca su bitni) i kritikovali Bajdena povodom rasnih pitanja.

Džesika Brant iz Saveza za osiguranje demokratije, organizacije koja prati strano miješanje u američku politiku, kazala je da nalozi ruskih državnih medija i zvaničnih društvenih mreža pomažu Sandersu širenjem teorija zavjere da njegovi demokratski rivali, Demokratski nacionalni komitet i “korporativni mediji” “šteluju sistem” na njegovu štetu.

“Možemo sa sigurnošću reći da je to ono na čemu radi ruska vlada. Već neko vrijeme vidimo da ruski zvanični kanali promovišu podjele unutar Demokratske stranke”, izjavila je za Rojters.

Grejem Bruki, direktor Laboratorije za digitalno forenzičko istraživanje Atlantskog savjeta, koja sa Fejsbukom analizira informacione operacije uz podršku države, rekao je da je cilj ruskih operacija uticaja da se Amerikanci dodatno udalje jedni od drugih.

Bonus video: