Najpoznatiji svjetski zviždač Edvard Snouden kaže da je otkrio da je ublaženo neprijateljstvo američke javnosti prema njemu zbog otkrivanja tajnih dokumenta koja su iznijela na vidjelo programe globalnog nadzora koje su koristile američke i britanske špijunske agencije.
U intervjuu koji je dao u Moskvi povodom objavljivanja svojih memoara, „Trajni dosije“ (Permanent record), Snouden kaže da se nisu obistinila upozorenja da će njegova otkrića napraviti štetu i da čak bivši kritičari sada priznaju da zahvaljujući njima „živimo u boljem, slobodnijem i bezbjednijem svijetu“.
Snouden u knjizi prvi put detaljno opisuje šta ga je navelo da objelodani detalje o tajnim programima koje su sprovodile američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i britanski štab za tajne komunikacije GCHQ, piše „Gardijan“.
On opisuje 18 godina od napada 11. septembra kao „američko uništenje putem američkog samouništenja, proklamovanjem tajnih policija, tajnih zakona, tajnih sudova i tajni ratova“.
„Najveća opasnost i dalje prijeti iz unapređenja kapaciteta vještačke inteligencije (AI), poput prepoznavanja lica“.
„Nadzorna kamera opremljena AI, ne bi bila samo naprava za snimanje nego bi mogla biti pretvorena u nešto bliže automatizovanom policajcu“.
On je zabrinut da američka i druge vlade, uz pomoć velikih internet kompanija, idu ka stvaranju trajnog dosijea svih ljudi na zemlji, bilježeći njihov svakodnevni život.
Snouden je ispričao da bi radije bio u SAD ili u Njemačkoj, ali da je opušten u Rusiji i da može da živi manje-više normalno. Manje se plaši nego kada je stigao 2013, kada je bio usamljen, izolovan i paranoičan da bi mogao biti meta američkih agenata na ulici.
„Bio sam osoba čiji je nestanak željela najmoćnija vlada na svijetu“, kaže Snouden.
Više ne koristi marame, šešire i kapute za skrivanje i slobodno se kreće po gradu, vozi metroom, posjećuje galerije i ide na balet, izlazi sa društvom u kafiće i restorane.
U memoarima, koji će u utorak biti objavljeni u više od 20 država, opisuje put od rada za NSA i CIA do Hongkonga, gdje je novinarima „Gardijana“ predao povjerljiva dokumenta. Ona su otkrila obim masovnog nadzora koji su sprovodile SAD, Britanija i njihovi saveznici. Nalazi se visoko na listi osoba koje traže SAD i suočen je sa decenijama zatvora ako bude uhapšen.
Ankete koje su u Sjedinjenim Državama sprovedene 2013, i u narednim godinama, pokazale su da je gotovo isti broj onih koji ga vide kao izdajnika i onih koji ga smatraju herojem.
„Smiješno je da je sada, nakon šest godina, ta kontroverzna slika o meni počela da se ublažava.“
Jedan od demokratskih predsjedničkih kandidata, Berni Sanders, rekao je da želi da vidi rezoluciju koja će okončati Snoudenovo trajno izgnanstvo, dok je članica Kongresa Tulsi Gabard rekla da bi ga pomilovala. Strah da bi ga predsjednik Vladimir Putin mogao izručiti kao poklon Donaldu Trampu, ublažen je pošto su zahladili odnosi između SAD i Rusije, piše britanski list.
Snouden kaže da je to pomoglo da ga Rusija smatra korisnim publicitetom.
„Država čije političke nevolje su legendarne, o čijim problemima sa ljudskim pravima slušamo svakodnevno, nekako je uspjela da ima jednu svijetlu tačku u dosijeu ljudskih prava … Zašto bi se odrekla toga?“
Snouden poziva na uvođenje pravosudnih reformi i potpuno šifrovanje kako bi se zaštitila elektronska pošta i druge vrste komunikacije. Kaže da to nije dovoljno da bi se spriječilo da ubrzane tehnološke promjene omoguće još veće narušavanje privatnosti i poziva na proteste širom svijeta, poput onih povodom klimatskih promjena.
Morate biti spremni da se borite za ono što želite da promijenite“, poručio je.
Snouden je rekao da nije postojao prelomni trenutak kada je odlučio da postane zviždač. Slučajno je prisustvovao konferenciji o obimu nadzora koji kineska vlada sprovodi nad svojim građanima.
Zagolicalo ga je misao da, ako to radi Kina, možda rade i SAD. Istražio je i našao potvrdu.
Prisjetio se kako mu je plan zamalo propao na kraju. Tajno je pohranjivao dokumenta na jednom starom kompjuteru i premještao ga je. „Stao sam u hodniku dok sam vraćao kompjuter i jedan supervizor je rekao ‘Šta radiš sa tom mašinom?’ Pogledao sam ga i rekao: ‘Kradem tajne.’“ Obojica su se nasmijali.
Izgnanstvo više nije „kazna gora od smrti“
Snouden (36) živi u dvosobnom stanu na periferiji Moskve a izdržava se uglavnom od honorara koje dobija za držanje govora studentima, aktivistima za ljudska prava i drugima, putem video veza.
Dobio je privremeni azil kada je prvi put stigao i sada ima trajnu boravišnu dozvolu, koja se obnavlja svake tri godine, mada smatra da je to samo formalnost.
„Jedna od stvari koje se izgube u problematičnoj politici ruske vlade je činjenica da je to jedna od najljepših zemalja u svijetu. Narod je prijateljski raspoložen. Kada sam stigao, nisam to znao. Bio sam prestrašen jer agenti CIA vide Rusiju kao veliku neprijateljsku tvrđavu“, kaže zviždač.
Tokom istorije, izgnanstvo je značilo odsječenost od društva, „kaznu goru od smrti“. Međutim, to više nije slučaj, i sada može da komunicira sa studentima u Njujorku putem video linka, a tri sata kasnije da organizuje sličan događaj u Njemačkoj.
Bonus video:
