Dok na finansijskim tržištima vlada pometnja a ekonomski rast usporava, kreatori politike širom svijeta možda će biti još jednom primorani da sarađuju u pokušaju da odvrate krizu, kao što su uspješno uradili 2008-2009. Međutim, ovoga puta imaju manje dobrih opcija, navodi se u analizi britanske agencije Rojters.
Centralne banke imaju manje prostora da ublaže monetarnu politiku nego što je to bio slučaj prije tri godine. Vlade koje su ostale bez gotovine ne mogu priuštiti značajnije povećanje potrošnje a politički haos u nekim državama mogao bi otežati zajedničko globalno kreiranje politike.
„Šta se može učiniti? Povodom monetarne politike, jasno je da se niko ni sa kim ne slaže. Povodom fiskalne politike, svako je blokiran", kazao je Rojtersu ekonomista Dojč banke Žil Moek.
Povodom monetarne politike, jasno je da se niko ni sa kim ne slaže. Povodom fiskalne politike, svako je blokiran
Prema nekim mjerilima, globalna situacija nije ni približno loša kao što je bila 2008. Banke su ojačane nakon kolapsa Leman braders, a svijet je i dalje daleko od recesije, kaže se u Rojtersovom presjeku stanja svjetske ekonomije. JPMorgan bi mogao smanjiti svoju prognozu za rast američke privrede 2012. ali se i dalje očekuje ekspanzija od jedan odsto.
Vrijednost akcija opala za 10 odsto
Vrijednost globalnih akcija je opala skoro 10 odsto prošlog mjeseca, ali je svjetski indeks akcija MSCI i dalje 90 odsto iznad nivoa 2009.
„Znam da ljudi kažu da ovo veoma podsjeća na 2008, ali ne mislim da je tako. Tada se moglo ukazati na problem u bankarskom sektoru, gdje su bile propale banke“, kazao je ekonomista banke Nomura internešnal, Jens Sondergard.
Ipak, navodi Rojters, jasno je da su trendovi postali negativni.
Na neki način, situacija je takva da ima više razloga za zabrinutost nego 2008: rasprostranjena je zabrinutost zbog rizika od snižavanja američkog kreditnog rejtinga a napad tržišta obveznica na Italiju, treću po veličini ekonomiju eurozone, doveo je u pitanje dugoročnu održivost oblasti zajedničke valute. Vrijednost američkih i evropskih akcija je ponovo blizu nivoa iz vremena propasti investicione banke Leman braders.
Sada imamo krizu valute, banaka i javnog duga
„Razlika (između 2008. i sada) je u tome što to nije samo valutna i bankarska kriza, sada imate krizu valute, banaka i javnog duga“, rekao je Silvejn Brojer, analitičar Evropske finansijske firme Natiksis.
Šokantnu odluku švajcarske centralne banke u srijedu da smanji kamatne stope kako bi se izborila sa brzim porastom vrijednosti švajcarskog franka, neki analitičari su ocijenili kao mogući uvod u zajedničke napore centralnih banaka Grupe 20 nacija da stabilizuju tržišta.
Sten Jakobsen, glavni ekonomista evropske investicione banke Sakso Bank, ocijenio je da će nacije G20 za sada to vjerovatno prepustiti svojim centralnim bankama, koje mogu djelovati relativno fleksibilno i brzo u sređivanju tržišnog haosa.
Međutim, ako se nastavi trend pogoršavanja ekonomske klime, možda sa dodatnih 10 odsto pada vrijednosti globalnih akcija, vlade G20 bi mogle biti primorane da se obavežu na zajedničku akciju u cilju zaštite tržišta i rasta, kao što su učinile na samitu u Londonu u aprila 2009, rekao je Jakobsen.
Vladarima teško da pokažu solidarnost
Demonstracijom solidarnosti svjetskih lidera i obećanjem 1,1 biliona dolara za globalne kreditne institucije i trgovinsko finansiranje, londonski samit je uspio da dovoljno ubijedi investitore da podrže oporavak tržišta i ekonomskog rasta, stoji u komentaru.
Sada bi, međutim, vladama moglo biti teže da pokažu takvu solidarnost. Predsjednik Barak Obama je oslabljen politički a njegove opcije za ekonomsku politiku su smanjene njegovom borbom da poveća limit američkog zaduživanja.
Izbori komplikuju donošenje odluka
Neke velike države su zaokupljene izbornim ciklusima, što komplikuje donošenje odluka. Važni izbori predstoje u SAD, Njemačkoj, Francuskoj narednih godina, kao i promjena rukovodstva u Kini.
„Manevarski prostor vlada je puno manji nego što je bio tokom posljednje krize. Veliki broj ljudi želi da se vidi da ih je nemoguće natjerati da popuste pod pritiskom“, kazao je Jakobsen Rojtersu.
Tokom krize 2008-2009, Međunarodni monetarni fond je odigrao veoma važnu ulogu u koordinisanju globalnog odgovora, ali sada postoje znakovi unutrašnjih podjela pri čemu moćne privrede u usponu kritikuju politiku zapadnih vlada.
Prošlog mjeseca, brazilski i indijski direktori MMF-a su upozorili upravu Fonda da prestane da uliva velika sredstva pomoći u dužničku krizu eurozone, dok su zvanični kineski mediji kritikovali američke političare kao globalno neodgovorne zbog spora oko granice zaduživanja.
Kina i ostatak svijeta su dalje daleko od dogovora oko važnijeg problema u globalnom valutnom sistemu – vrijednosti kineskog juana
Rojters dalje navodi oblasti u kojima bi te tenzije mogle komplikovati dogovor o akciji G20:
"Zajednička intervencija oko valute. Ovo je najvjerovatnije početni oblik saradnje G20 jer isprobani mehanizmi za to već postoje; snažnom intervencijom u cilju zaustavljanja porasta vrijednosti švajcarskog franka ili japanskog jena, centralne banke bi mogle poslati poruku da žele stabilnost tržišta."
Međutim, Kina i ostatak svijeta su dalje daleko od dogovora oko važnijeg problema u globalnom valutnom sistemu – vrijednosti kineskog juana.
"Koordinisano smanjenje kamatnih stopa. U oktobru 2008, šest zapadnih centralnih banaka je snizilo kamatne stope u koordinisanoj akciji, dok je Kina takođe ublažila politiku."
Ublažavanje političke pristrasnosti?
Globalni centralni bankari bi mogli signalizirati ublažavanje političke pristrasnosti na sastanku u Džekson Houlu u SAD-u od 25. do 27. avgusta. Međutim, zajedničko smanjenje stopa djeluje malo vjerovatno u doglednoj budućnosti jer je nekim centralnim bankama, poput američkih Federalnih rezervi (Fed), ostalo malo prostora za kresanje, a centralne banke su takođe u različitim stadijumima svojih monetarnih ciklusa. Evropska centralna banka je počela smanjivanje ove godine, kritikujući politiku Fed-a kao previše labavu a Kina bi i dalje mogla biti raspoložena za smanjivanje.
Slabljenje privrede bi moglo na kraju primorati Fed i Banku Engleske da štampaju dodatni novac u okviru takozvanog „quantitative easing“, monetarne politike čiji je rezultat velika količina novca u opticaju. Međutim, ovo gotovo sigurno ne bi bio dio bilo kakve koordinisane akcije G20. Kina i druge privrede u usponu su oštro kritikovale američku „labavu“ monetarnu politiku prošle godine kao faktor destabilizacije tržišta.
Obećana „zajednička fiskalna ekspanzija bez presedana“
Tokom krize 2008-2009, G20 nije riješio razlike oko fiskalne politike. Njemačka se oduprla pritisku SAD da dodatno poveća javnu potrošnju. Međutim, na samitu u Londonu 2009, ipak je obećana „zajednička fiskalna ekspanzija bez presedana“, što je ohrabrilo tržišta.
Rojters ocjenjuje da je takvo obećanje sada vrlo malo vjerovatno, pri čemu se eurozona i SAD trude da ubijede investitore da su u stanju da javni dug svedu na prihvatljiv nivo.
Tržišta se nadaju da fiskalno jake članice G20 mogu potrošiti više na pomoć slabima
Tržišta se nadaju da fiskalno jake članice G20 mogu potrošiti više na pomoć slabima. Njemačka bi mogla promijeniti taktiku i podržati veliko povećanje sredstava fonda eurozone za izbavljenje iz krize (EFSF-u je sada na raspolaganju 440 milijardi eura), kako bi se iz predostrožnosti obezbijedila kreditna linija za Italiju. Kina bi iz svojih 3,2 biliona dolara deviznih rezervi mogla uložiti više u suvereni dug eurozone.
O ovim dviju mjerama bi se moglo raspravljati na nivou G20 i one bi mogle imati brz i dramatičan efekat na tržišta. Međutim, zaključuje se u analizi, one bi mogle naići na određeno političko protivljenje vlada koje daju doprinos i nije sigurno da bi promijenile dugoročne izglede ekonomija.
Galerija
Bonus video:
