Svjetska banka u borbi protiv ekstremnog siromaštva

Ekstremno siromašan je onaj ko ima na raspolaganju manje od jedan euro na dan. Najnoviji cilj Svjetske banke je promjena ovakve situacije do 2030. godine
1 komentar(a)
Jim Jong Kim, Foto: AP
Jim Jong Kim, Foto: AP
Ažurirano: 07.04.2013. 18:39h

Novi šef Svjetske banke Jim Jong Kim je optimista: "Svijet bez siromaštva je na dohvatu ruke." Za vrijeme života jedne generacije zemlje u razvoju mogu gotovo potpuno da iskorijene ekstremno siromaštvo, smatra on. Ključ uspjeha je trajni rast, posebno u južnoj Aziji i afričkim zemljama južno od Sahare. Osim toga plodovi privrednog rasta bi trebali da budu pravednije podijeljeni, kaže Kim.

Prema definiciji Svjetske banke ekstremno siromašan je onaj ko ima na raspolaganju manje od 1,25 američkih dolara (oko jedan euro) na dan. Prema procjenama 2010. godine je oko 1,2 milijarde ljudi živjelo u ekstremnom siromaštvu, 870 miliona je svakodnevno gladovalo. Gotovo sedam miliona djece umire svake godine zbog nedostatka hrane.

Ranije ispunjeni cilj

Učešće ekstremno siromašnih u sastavu svjetskog stanovništva bi prema procjenama Svjetske banke sa sadašnjih 21 posto trebao biti smanjen na manje od tri posto do 2030. godine. Kim se svojim zahtjevom nadovezuje na milenijumski cilj Ujedinjenih nacija prema kojem bi između 1990. i 2015. trebalo da bude prepolovljen broj ekstremno siromašnih ljudi. Taj cilj je ostvaren već 2010. godine.

Ekonomski napredak zemalja poput Kine, Indije i Brazila pridonio je tome da su milioni ljudi mogli da izađu iz ekstremnog siromaštva – iako i dalje pripadaju kategoriji siromašnih – koji imaju na raspolaganju dva do deset dolara na dan.

Savladavanje posljedica prirodnih katastrofa

Predsjednik Svjetske banke je uvjeren da zemlje u razvoju imaju šansu da gotovo potpuno iskorijene ekstremno siromaštvo za života jedne generacije. "Naša obaveza je da se pobrinemo za to da ove povoljne okolnosti budu dopunjene dobro promišljenim odlukama, kako bismo ostvarili tu istorijsku mogućnost", rekao je Kim u svom govoru.

Uslov za ostvarenje ovakvog cilja je, međutim, trajan privredni rast u zemljama na putu industrijalizacije. Za to su tamo potrebne nove investicije u obrazovanje i javne ustanove. Osim toga mora se koncentrisati i na savladavanje posljedica prirodnih katastrofa. Klimatske promjene su fundamentalna prijetnja ekonomskom razvitku i borbi protiv siromaštva, smatra Kim.

Svjetska banka će kod izbora projekata više nego do sada paziti na taj cilj svojih 188 zemalja članica, češće na to podsjećati, rekao je predsjednik Svjetske banke u govoru na Univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu. Svjetska banka će pratiti napredak i jednom godišnje objavljivati izvještaj.

Kina ide suprotnim putem

Mikel Barslund je politolog pri Centru za evropske političke studije. On vjeruje da je Svjetska banka na pravom putu. "Promjena se mora dogoditi kroz ekonomski razvoj u pojedinim zemljama, ali Svjetska banka može da ima određeni uticaj tako što će uvijek iznova ukazivati na tu problematiku."

Ali, ima i kritika razvojnog koncepta Svjetske banke. "Strategija Svjetske banke je otvaranje tržišta i stavljanje svjetske trgovine u prvi plan. A to često vodi do toga da bude razorena osnova za egzistenciju malih poljoprivrednika", kaže Roland Sus iz mreže "Attac", koja je kritički nastrojena prema globalizaciji.

Kina je, na primjer, radila potpuno drugačije: "Ta je zemlja najprije štitila svoje strukture, a tek onda otvorila tržište. Tako je Kina krenula upravo suprotnim putem od onoga koji propagiraju Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond."

Bonus video: