Tramp ucjenjivao Asanža? - Vijesti.me
BIJELA KUĆA DEMANTOVALA NAVODE ADVOKATA

Tramp ucjenjivao Asanža?

Osnivaču Vikiliksa je, navodno, ponuđeno pomilovanje ako porekne umiješanost Rusije u curenje mejlova koji su nanijeli štetu Hilari Klinton

Sa protesta ispred suda u Londonu
Sa protesta ispred suda u Londonu (Foto: AP)

Američki predsjednik Donald Tramp ponudio je da pomiluje osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža ukoliko kaže da Rusija nije umiješana u objavljivanje mejlova Demokratske stranke 2016.

To je rečeno u srijedu na sudu u Londonu u pripremnom postupku oko zahtjeva SAD za izručenje Asanža. Suđenje o tom zahtjevu treba da počne u ponedjeljak, a odluka se očekuje za nekoliko mjeseci.

Asanž se na ročištu prekjuče pojavio putem vidio linka iz zatvora.

Asanžov advokat Edvard Ficdžerald se pozvao na svjedočenje bivšeg republikanskog člana Kongresa Dejne Rorbahera, koji je posjetio Asanža 2017. i rekao da ga je predsjednik poslao da ponudi pomilovanje.

Ono bi došlo pod uslovom da Asanž kaže da Rusija nije umiješana u curenje mejlova koje je naškodilo predsjedničkoj kampanji Hilari Klinton protiv Trampa 2016, navedeno je u Rorbaherovom saopštenju.

Portparolka Bijele kuće Stefani Grišam je demantovala te navode.

„Predsjednik jedva da poznaje Dejnu Rorbahera osim kao bivšeg kongresmena. On nikad nije sa njim razgovarao o toj temi ili skoro o bilo kojoj drugoj temi. To je potpuna izmišljotina i totalna laž“, kazala je.

Rorbaher, poznat kao veliki pristalica ruskog predsjednika Vladimira Putina, je rekao da je predlog iznio na sopstvenu inicijativu. On je rekao da je ponudio Asanžu da pita Trampa za pomilovanje ako mu kaže kako je došao do medija.

Američke obavještajne agencije su ustanovile da se Rusija miješala u izbore 2016. u pokušaju da pomogne Trampu da pobijedi, dijelom i hakovanjem i objavljivanjem mejlova koji nanose štetu Klintonovoj.

Rusija je demantovala miješanje, a Tramp je porekao bilo kakvu kampanju dosluha sa Moskvom. Specijalni američki istražitelj Robert Muler nije utvrdio da su članovi Trampove kampanje bili u zavjeri sa Rusijom tokom izbora.

Asanž (48), koji je sedam godina bio zatočen u ambasadi Ekvadora u Londonu prije nego što su ga izvukli prošlog aprila, tražen je u SAD po 18 tačaka, uključujući zavjeru za hakovanje vladinih kompjutera i kršenje zakona o špijunaži. Mogao bi provesti decenije iza rešetaka ako bude proglašen krivim.

Skoro deceniju nakon što je njegov sajt Vikiliks razbijesnio Vašington objavljivanjem tajnih američkih dokumenata, Kraljevski sud Vulvič u Londonu u ponedjeljak će početi saslušanja - uz prisustvo Asanža - kako bi odlučio da li će biti poslat u Sjedinjene Države. 

Postupak saslušanja o izručenju biće podijeljen u dva dijela, pri čemu će druga polovina biti odgođena do maja.

Asanž, rođen u Australiji, bio je glavna tema svjetskih medija početkom 2010, kada je Vikiliks objavio povjerljivi snimak američke vojske koji prikazuje napada helikoptera „apač“ 2007. u Bagdadu, u kojem je ubijeno desetak osoba, uključujući dva novinara.

Asanž se predstavlja kao šampion slobode govora koji poziva na odgovornost jednu supersilu, ali ga kritičari optužuju za neodgovorno ugrožavanje života objavljivanjem neredigovanih informacija.

Mijatović: Izručenje bi imalo zastrašujući uticaj na slobodu medija

Komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović ocijenila je da Asanž ne treba da bude izručen SAD-u zbog potencijalnog uticaja tog slučaja na slobodu medija i zabrinutosti zbog lošeg postupanja prema njemu.

Potencijalno izručenje ima implikacije za ljudska prava koji idu mnogo dalje od njegovog pojedinačnog slučaja, navela je Mijatović u saopštenju na svom Tviter nalogu.

„Optužnica pokreće važna pitanja o zaštiti onih koji objavljuju povjerljive informacije u javnom interesu, kao i onih koji otkrivaju kršenja ljudskih prava. Široka i nejasna priroda navoda protiv Džulijana Asanža i prestupa navedenih u optužnici su zabrinjavajući jer se mnogi odnose na suštinske aktivnosti istraživačkog novinarstva u Evropi i drugdje”, navela je Mijatović.

Ona je dodala da bi shodno tome dozvoliti izručenje Asanža na toj osnovi imalo „zastrašujući uticaj na slobodu medija“ i moglo bi u krajnjem da ometa medije u obavljanju njihovog zadatka kao pružaoca informacija i javnog čuvara u demokratskim društvima.

Dodala je da bi izručenje u okolnostima u kome bi ta osoba bila pod rizikom torture ili nehumanog ili degradirajućeg tretmana bilo suprotno Članu 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.


Vidi sve komentare