Kada korisnici pokušaju da otvore "Facebook", "Gmail", "Yahoo" i strane informativne sajtove pojavi se ili stranica na farsiju na kojoj piše "pristup ovoj stranici predstavlja kršenje zakona o kompjuterskom kriminalu" ili je veza toliko spora da je otvaranje stranice praktično nemoguće.
Do sada su spretniji Interent korisnici mogli da zaobiđu blokade uz pomoć programa "Virtuelna privatna mreža" čija je prodaja u Iranu zabranjena.
Međutim, od prošle nedjelje čak ni taj program ne pruža rješenje i na meti provajdera Internet usluge, koji su pod kontrolom države, našle su se najpopularnije društvene mreže i sajtovi za komunikaciju.
Vlasti nisu navele razlog za ovo sistematsko organičavanje pristupa pojedinim sajtovima, ali svjetske agencije navode da je ovo politički osjetljiv trenutak za njih.
Iran je prošle nedjelje obilježio godišnjicu islamske revolucije iz 1979. godine, a za manje od tri nedjelje održavaju se parlamentarni izbori.
Preko Interneta je upućen i poziv za opozicione demonstracije "Zeleni pokret" u utorak, tačno godinu dana poslije masovnih protesta u Iranu.
U međuvremenu, iranska vlada već mjesecima nagovještava da priprema pokretanje tzv. "nacionalnog Interneta" iz kojeg će, navodno, biti isključeni skoro svi neiranski ili nemuslimanski sajtovi.
Međutim, jedan član vladinog odbora za filtriranje Interneta Muhamed Sadeh Afrasijabi rekao je da ta inicijativa nema veze sa problemima sa kojima se suočavaju korisnici Interneta.
"Ova mreža će zaživjeti tek za četiri godine i njome nije obuhvaćeno blokiranje mejlova", kazao je on.
Ali bez obzira na razloge ograničavanja pristupa Internetu, to je otežalo rad mnogih iranskih kompanija, naročito onih kojima je potreban pristup mejlovima i dokumentima preko servisa kao što je "Gmail".
Uvoznici su ljuti i očajni zbog toga što im je prekinuta komunikacija sa snabdjevačima iz inostranstva, kazao je izvor iz trgovinskog sektora, na koji se poziva AFP.
Nazad u prošli vijek
Firme u Teheranu su primorane da se vrate faks mašinama i kuririma na motorima ako hoće da šalju ili primaju fakture i druga dokumenta.
Dodatna Internet ograničenja remete i komercijalnu i naučnu razmjenu u zemlji, sa očiglednim posljedicama po gradski saobraćaj i bankarstvo.
Upotreba Interneta je vrlo rasprostranjena u Iranu gdje je na tu mrežu povezana skoro polovina od ukupno 75 miliona stanovnika.
Internet je odigrao važnu ulogu u talasu antivladinih protesta koji su izbili u Iranu poslije spornog reizbora predsjednednika Mahmuda Ahmadinedžada 2009. godine.
Ahmadinedžadov savjetnik osuđen na šest mjeseci zatvora
Savjetnik za medije iranskog predsjednika Mahmuda Ahmedinedžada, ali Akbar Džavanfekr osuđen je na šest mjeseci zatvora, javila je danas iranska poluzvanična novinska agencija Mehr.
Ta agencija nije navela detalje. Džavanfekr je ranije osuđen za uvredu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Agencija AP tumači da je po srijedi borba za vlast između predsjednika Ahmadinedžada i ajatolaha Hamneija.
Prošle godine Džavanfekru je sud odredio kaznu od godinu dana zatvora zbog izjave da pokrivanje žena od glave do pete u crno ne potiče iz Irana, već je uvezena. Ta izjava uvrijedila je tvrdokorne iranske sveštenike.
Nema izvještaja da je Džavanfekr počeo da izdržava i jednu od te dvije kazne.
Galerija
Bonus video:
