Za spas planete treba da jedemo mnogo manje mesa? - Vijesti.me
MANJE OBRADIVIH POVRŠINA, A VIŠE ŠUMA

Za spas planete treba da jedemo mnogo manje mesa?

Soja se mahom koristi kao stočna hrana. Vrtoglavi rast prinosa znači krčenje prašuma i porast upotrebe mesa. Borci za zaštitu planete tvrde: ljudi moraju da jedu sedam puta manje mesa i osam puta manje mliječnih proizvoda

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay)

Prinosi soje nezadrživo rastu. Posljednja svjetska žetva iznosila je oko 360 miliona tona, 70 odsto više nego prije deset godina. Tako kažu podaci američkog Ministarstva poljoprivrede. Najveći svjetski proizvođači su Sjedinjene Države (34 odsto), zatim slijede Brazil (32 odsto) i Argentina (15 odsto).

Prema izvještaju organizacije Grinpis, soja se koristi prije svega za ishranu stoke, jer je bogata proteinima. U zemljama Evropske unije čak 87 posto proizvedene soje završi u hranilicama na stočnim farmama, šest odsto postaje biodizel, a sedam odsto završi u tanjirima.

Područja na kojima je nekada bila prašuma posebno su pogodna za uzgoj soje i to iz dva razloga: klimatski uslovi i postojanje velikih zemljoposjednika. Više od 95 odsto žetve čine genetski modifikovane sorte, otporne na pesticide. Ovakve biljke posebno su prikladne za industrijsku proizvodnju s malo radne snage.

Usljed povećane upotrebe soje kao stočne hrane, prašume se krče ne bi li se stvorilo više zemljišta za obrađivanje i ispašu. Prema UN organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), u Brazilu se površina pod sojom u posljednjih 20 godina učetvorostručila na oko 340.000 kvadratnih kilometara, što otprilike odgovara veličini Njemačke.

Samo u brazilskom dijelu Amazonije u posljednjih 30 godina posječeno je oko 437.000 kvadratnih kilometara prašume, tako pokazuju snimci brazilskog Instituta za svemirska istraživanja. Na jednom dijelu površine sada su pašnjaci za stoku, a na drugoj se uzgaja soja.

Prema podacima Saveznog zavoda za zaštitu životne sredine, oko deset miliona kvadratnih kilometara plodnog poljoprivrednog zemljišta u cijelom svijetu trenutno se koristi za proizvodnju stočne hrane. To je gotovo četiri puta više površine nego za direktnu proizvodnju prehrambenih proizvoda.

Treba nam manje obradivih površina, a više šuma?

To krčenje i isušivanje močvarnih područja u svrhu proizvodnje mesa spada u emisiju štetnih gasova koje izaziva poljoprivreda. Prema podacima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), poljoprivreda je odgovorna za oko 23 odsto globalne emisije gasova. Ako se dodaju i druge emisije gasova iz procesa proizvodnje hrane, poput prevoza, ta se vrijednost procjenjuje na oko 29 odsto.

Prema preporuci IPCC, do kraja ovog vijeka trebalo bi značajno smanjiti površine koje se koriste za pašnjake i poljoprivredna zemljišta širom svijeta – sadašnjih 50 miliona kilometara obradivih površina trebalo bi umanjiti za oko 20 odsto.

Kako bi se gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte uklonili iz atmosfere, IPCC vidi rešenje u pošumljavanju. Na površini od oko 7,5 miliona kvadratnih kilometara trebalo bi da nastanu nove šume. Poređenja radi, površina EU iznosi 4,5 miliona kvadratnih kilometara.

Osim održive poljoprivrede i pošumljavanja, IPCC takođe preporučuje manje konzumiranje, ali i racionalniju upotrebu mesa u ishrani.

„Već danas je prehrambeni sistem glavni pokretač klimatskih promjena, prekomjerne upotrebe vode i zagađenja životne sredine. Bez ciljanih mjera, ti bi se efekti mogli povećati za 60 do 90 odsto do 2050. godine“, kaže Johan Rokštrum, direktor Instituta za istraživanje uticaja na klimu u Potsdamu.

„Da bismo zadržali proizvodnju hrane unutar održivih granica i sačuvali planetu kao sigurno mjesto za čovječanstvo, možemo učiniti tri stvari: jesti više povrća i manje mesa, sistematski smanjivati prehrambeni otpad i poboljšati poljoprivredne tehnologije i upravljanje poput obrade zemlje ili recikliranja gnojiva“, kaže Rokštrum. On je sa velikim timom međunarodnih naučnika objavio izvještaj „Zdrav život na zdravoj planeti“.

Kada bi se ova preporuka sprovodila širom svijeta, prosječna potrošnja mesa po osobi bila bi oko 300 grama nedjeljno, a potrošnja mliječnih proizvoda oko 630 grama nedjeljno. U Sjevernoj i Južnoj Americi, Evropi i Kini trenutno se konzumira četiri do sedam puta više mesa. U Evropi i Sjedinjenim Državama potrošnja mliječnih proizvoda je gotovo osam puta veća od preporučene.

„Zanimljivo je da jednostavno prebacivanje na biljni način prehrane može otprilike prepoloviti emisiju gasova s efektom staklene bašte nastale u poljoprivrednoj proizvodnji, što zajedno može pomoći da svi budu zdravi – planeta i ljudi“, kaže Rokštrum.

 


Vidi sve komentare