Zašto NATO prvi put Kinu navodi kao moguću prijetnju: Osam tačaka brine Alijansu - Vijesti.me
"IZAZOV, ALI I ŠANSA"

Zašto NATO prvi put Kinu navodi kao moguću prijetnju: Osam tačaka brine Alijansu

U nekim problematičnim oblastima, koje se tiču i ekonomskih interesa, 29 članica NATO ne rade protiv Kine, već protiv sopstvenih saveznika unutar NATO saveza

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i američki predsjednik Donald Tramp na ručku tokom samita NATO u Londonu
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i američki predsjednik Donald Tramp na ručku tokom samita NATO u Londonu (Foto: BETA/AP)

U tekstu završne deklaracije samita NATO u Londonu, Kina se po prvi put pominje kao moguća prijetnja Alijansi. 

"To prepoznajemo u rastućem uticaju i njenoj međunarodnoj politici, što za nas znači izazov, ali i šansu da djelujemo kao saveznici", piše u dokumentu.

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg pak ne želi Kinu da posmatra kao novog protivnika ili uopšte kao neprijatelja. "Ne radi se o tome da NATO sada kreće ka Kineskom moru, ali mora se imati u vidu da se Kina bliži", kazao je Stoltenberg u Londonu misleći pri tom na aktivnosti Kine na Arktiku, u Africi i Evropi, koje nemaju veze sa klasičnim vojnim naoružavanjem.

Ovu rečenica deklaracije "ne znači da je Kina već neprijatelj", rekao je američki ministar odbrane Mark Esper. 

Kina je, po njemu, strateški izazov. "Mi moramo biti spremni u slučaju da se stvari ne budu odvijale onako kako bismo mi to željeli."

Ali, zbog čega tačno Zapadna vojna alijansa brine? Prije svega zbog sljedećih osam tačaka.

NAORUŽANJE: Kina izdvaja veoma mnogo novca za naoružanje i svoju armiju - modernizuje oružane sisteme i mornaricu. NATO se zalaže da zadrži nadmoć kada je riječ o strateškom i interkontinentalnom nuklearnom oružju. Mornarica NATO - tu se prije svega misli na Pacifičku flotu SAD - trebalo bi da bude dorasla kineskoj. Jer, nakon Sjedinjenih Država Kina sa 160 milijardi dolara ima drugi najveći budžet za odbranu zemlje. SAD su, doduše, sa 630 milijardi daleko ispred.

SARADNJA: Kina u velikom stilu kupuje oružje od Rusije, koju NATO smatra protivnikom. Kao protivuslugu, kineske firme Rusima prodaju hitno potrebne mašine i infrastrukturu za gasnu i naftnu industriju, koje Rusija od 2014, kada su joj zapadne zemlje uvele sankcije zbog aneksije Krima, ne može više da kupuje na Zapadu. NATO s nervozom posmatra saradnju ove dvije moćne zemlje.

KOMUNIKACIJA: SAD se zalažu da se kineski koncern Huavej isključi iz izgradnje telekomunikacione infrastrukture. Strahuju od špijunaže i mogućih sabotaža. No, evropske države članice NATO ne žele da isključe Huavej u izgradnji 5G mreže, već zahtijevaju da se pridržava opštih standarda bezbjednosti. Zadatak NATO će biti da konkretno procijeni potencijalne rizike kineske telekomunikacione infrastrukture i pronađe put za komunikaciju u slučaju kibernetičkih napada. SAD na primjer ovdje zahtijevaju čvršći nastup, zbog čega negoduje kancelarka Angela Merkel. Njen argument je da su ekonosmke veze sa Kinom važne kako za Njemačku tako i za druge evropske države.

INFRASTRUKTURA: Kina je u svojoj novoj Incijativi Puta svile okupila 16 zemalja istočne i jugoistočne Evrope, daje jeftine kredite i gradi infrastrukturu u zemljama koje su članice NATO i Evropske unije. Najviše je uloženo u pet balkanskih zemalja koje nisu članice NATO. 2016. i 2017. investicije su iznosile nešto više od devet milijardi eura. Johanes Han, koji je donedavno bio evropski komesar za proširenje je još početkom godine izjavio kako Zapad precjenjuje uticaj Rusije i potcjenjuje uticaj Kine.

AFRIKA: Kineske aktivnosti u afričkim zemljama bogatim resursima se ogledaju pružanjem jefitinih kredita i izgradnjom infrastrukture poput puteva, željeznica i elektrana, što zapravo radi sa svojim firmama. Ove investicije te zemlje najčešće vode u prezaduženost i ogromnu zavinsost o Pekingu.

ARKTIK: NATO strahuje da kineski uticaj na ovaj način neće rasti samo u Africi već i u drugim djelovima svijeta. Kinesko rukovodstvo je 2018. objavilo tzv. "Bijelu knjigu o arktičkoj politici". Iako ne graniči sa arktičkim područjem, Kina demonstrira svoja prava na dio te oblasti. Kineske firme bi, naime, uz ogormne investicije trebalo da učestvuju u razvoju i eksploataciji Arktika.

PERSIJSKI ZALIV: Kina bi mogla da na Bliskom i Srednjem istoku napusti svoju decenijsku manje-više neutralnu ulogu. Njen uticaj raste opet uz ogromne investicije prije svega u Iranu, koji bi trebalo da bude čvorište Novog Puta svile. Što je veće nerpijateljstvo između Irana i SAD, i što su slabije obaveze propalog sporazuma o atomskom programu Irana, to Kina više popunjava te praznine, uvjereni su analitičari NATO u Briselu.

JUŽNOKINESKO MORE: Kina tvrdi da polaže prava na ostrva u Južnokineskom moru, koja prema SAD pripadaju drugim državama jugoistočne Azije, sa kojima su pak SAD u savezu. Vojne provokacije Kine u tom regionu bi u jednom trenutku mogle da zaista dovedu do sukoba. NATO sam ne bi bio uključen u sukob, ali bi svakako bila involvirana najveća članica Alijanse - SAD. Da li bi onda bilo neophodno da i druge članice stanu uz SAD?

Bez jedinstvene politike

U nekim problematičnim oblastima, koje se tiču i ekonomskih interesa, 29 članica NATO ne rade protiv Kine, već protiv sopstvenih saveznika unutar NATO saveza. 

Jer, ne ispašta samo Kina zbog američkih kaznenih carina, već i Njemačka, Fancuska i druge zemlje. To bi moglo da na jednu stranu stavi Kinu i Evropljane protiv vodeće sile NATO - Sjedinjenih Država,

Francuski predsjednik, Emanuel Makron je javno izrazio sumnju u to da bi na Kinu i Rusiju uopšte trebalo gledati kao na klasične neprijatelje. 

On želi mnogo više da se koncentriše na borbu protiv terorizma.

Zbog toga Tomas Valasek iz trusta mozgova "Carnegie Europe" vjeruje da će potrajati dok NATO ne razvije jedinstvenu politiku prema Kini. On naglašava da Kina na duže staze može biti "mnogo veći problem nego Rusija, ali se samo sporije razvija".

 


Vidi sve komentare