Božović: Zahtjev koji se odnosi na postupanje Skupštine u slučaju Đuranović mogao bi biti usaglašen u ponedjeljak

Zahtjev koji bi trebalo da bude poslat Venecijanskoj komisiji, a koji se odnosi na postupanje Skupštine u slučaju penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović još nije usaglašen, a moguće je da se to dogodi sjutra (ponedjeljak 24. mart).

To je u emisiji Nedjelja u retrovizoru na Televiziji Vijesti kazao ministar pravde Bojan Božović kojeg je delegirala parlamentarna većina da u njihovo ime sa advokatom Milošem Vukčevićem, kojeg je delegirala opozicija usaglasi tekst pisma koje će biti poslato Venecijanskoj komisiji.

Božović je kazao i da je tokom ove sedmice bilo poteškoća u kreiranju teksta zahtjeva, pa će, kako sada stvari stoje i vlast i opozicija pisati pitanja na svoj način i sve to, uz određene priloge biće poslato venecijancima.

Božović je rekao i da očekuju da Venecijanska komisija mišljenje pošalje za mjesec.

"Sasvim priordno je da poteškoće postoje i sasvim je prirodno pošto tu situaciju gledamo iz različitih uglova. Kolege iz opozicije problematizuju taj formalno pravni nedostatak neodržavanja sjednice Ustavnog suda na osnovu kojeg je trebalo da po njihovom tumačenju se obavijesti Ustavni odbor. S druge strane, mi gledamo to kao priliku i samo pismo Venecijanskoj komisiji da otvorimo problem materijalno-pravne prirode ali i drugih stvari koje se odnose na taj famozni član 154 Ustava Crne Gore koji se odnosi na razrješenje sudija Ustavnog suda i da to pismo sadrži više pitanja. Teško je očekivati da ćemo se baš dogovoriti u poptunosti od riječi do riječi oko jednog pitanja, trenutno smo najbliži opciji, s obzirom da će pismo poslati predsjednik Vlade, da u pismu bude sadržan predlog pitanja od strane opozicije i predlozi pitanja, jednog ili više pitanja od strane vlasti i da ta pitanja u okviru jednog istog pitanja sa prilozima budu dostavljeni Venecijanskoj komisiji, nadam se možda već sjutra", rekao je Božović.

Skupština je 17. decembra prošle godine konstatovala prestanak funkcije Đuranović, uz oštro protivljenje opozicije. Te stranke su onemogućavale održavanje sjednica, tvrdeći da je Ustav pogažen zbog toga što je, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, konstatovan prestanak sudijske funkcije Đuranović zbog sticanja uslova za penziju po Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO). Sudije Ustavnog suda su, većinom glasova, zauzele stav da u penziju idu u skladu s Zakonom o radu, a ne po propisu o PIO, kao sudije ostalih sudova.

Sporenja pravnika o tome po kom zakonu bi trebalo da se penzionišu sudije Ustavnog suda traju više godina. Prema Zakonu o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kad osoba navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Prema Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni napuni 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Đuranović je u februaru ove godine podnijela Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv države, odnosno Skupštine jer joj je konstatovala prestanak sudijske funkcije shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), a ne po Zakonu o radu.

Iz Kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, koja zastupa državu, odnosno parlament u sporu koji je protiv njega pokrenula Đuranović zbog toga što joj je konstatovao prestanak sudijske funkcije kazali su u februaru "Vijestima" da Đuranović ne može biti vraćena na funkciju jer nijesu ispunjeni uslovi za određivanje privremene mjere kojom je to tražila.