Praktično poklonjeni stanovi i ekstremno povoljni stambeni krediti, u Crnoj Gori su privilegija ljudi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti , ali kako se vjeruje i podobnih u sudsko tužilačkim strukturama.
Građani su nakon posljednje "afere stanovi" revoltirani jer su za stotine stanova i kredita podijeljenih na krajnje netransparentan i problematičan način otišli milioni iz njihovih džepova.
"Ko ima stan, dajte mu još jedan, ili dva, koliko može, a ko nema, bacite ga sa mosta u Moraču, greota stvarno, tuga"
"Mislim da je najveći problem sistem vrijednosti, da se malo promijeni, da se usmjeri prema ljudima kojima je potrebno to"
"Procurelo sad, a gore što se radi, to samo oni znaju. Ko može, on može sve i on ima sve, ko ne može, tavori. A gdje je tu socijalna država, gdje je tu jednakost, solidarnost? Oni sebi stvaraju život, a narodu propuste ponešto, bogami je to jadno sve, da vi pravo kažem".
Nije u redu da se oni koji imaju ili su već dobijali ranije, čašćavaju iz budžeta. Kao recimo direktor Nacionalnih parkova Elvir Klica, koji je dobio povoljan stambeni kredit od 40.000 eura, iako je vlasnik dvije kuće i tri poslovna prostora. Vesna Medenica koja je kao predsjednica Vrhovnog suda na početku trećeg mandata, a prethodno je bila vrhovna tužiteljka, krajem prošle godine od Uprave za imovinu dobila je stambeni kredit od 40.000 eura, pod izuzetno povoljnim uslovima. Ona međutim posjeduje kuću od 150 kvadrata u Podgorici i ranije je od države po veoma povoljnim uslovima dobila stan od 80 kvadrata u Vektri i poklonila ga ćerki. Sličnih primjera je previše, a bez sopstvenog krova nad glavom prema državnoj statistici je preko 90 hiljada ljudi.
"Procenat domaćinstava koja žive kao podstanari ili zakupljuju stan u kojem žive iznosi 9,6% (18 425). Kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7% (10 980) domaćinstava", saopšteno je iz Monstata.
Bez stana je veliki broj prosvjetnih radnika.
"Ima nešto oko 13 hiljada prosvjetnih radnika, od toga je procentualno, mislim da oko 60 do 70 odsto nema riješeno stambeno pitanje na trajan i kvalitetan način", kaže Slobodan Savović iz Sindikata prosvjete.
U ovim zgradama u podgoričkoj Donjoj Gorici prosvjetari su kupovali stanove na kredit. Niko od njih nije htio da stane ispred kamere TV Vijesti, da prokomentariše to što će im u narednih 20 godina gotovo polovina plate ići za ratu, za razliku od onih koji ih predstavljaju u vladi ili parlamentu npr.
"Moraju da odvoje od 250 do 300 eura za kredit, a vidimo da recimo privilegovani političari odvajaju svega 35 do 40 eura", kazao je Savović.
Je li upravo višedecenijsko ćutanje razlog zbog kog je između ostalih, vladajuća elita sve bahatija i sve manje osjetljiva na socijalna raslojavanja?
"Što će reći u krajnjem da se predstavnici vlasti legitimišu kao neko ko se stavlja iznad države, odnosno iznad samog Ustava. To je jedan od toliko eklatantnih primjera za nadležne organe da se pozabave ovim pitanjem, jer materijala itekako ima", kaže Dragiša Janjušević iz Centra za političku edukaciju.
"Vidimo da se sve to vodi praktično u nekim centrima moći, koji su daleko od institucija sistema, da zavisimo od nečije volje, da li smo simpatični, da li smo politički podobni i tako dalje", dodaje Savović.
Janjušević ipak poziva nadležne da reaguju.
"Evo izuzetan primjer za sve nadležne organe, uključujući Ustavni sud, da se pokaže jesu li svi građani jednaki pred zakonom i da li su svi građani po Ustavu ravnopravni" rekao je Janjušević.
Ali kako da oni to razmatraju, kada su i oni dobili stanove pod nejasnim okolnostima I na netransparentan nacin . Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković stan od 109 kvadrata, bivša predsjednica tog suda Desanka Lopičić od 75 kvadrata i sudije - Budimir Šćepanović i Hamdija Šarkinović, od 90 i 73 kvadrata.
Bonus video:
