MANS: Đukanović prekršio zakon jer nije prijavio 17.000 eura

U MANS-u kažu da ASK neistraživanjem ovog slučaja pravi opasan presedan koji urušava ne samo antikoruptivni zakon, nego i cijeli pravni sistem države
5773 pregleda 24 komentar(a)
Đukanović, Foto: Boris Pejović
Đukanović, Foto: Boris Pejović

Nakon što je u januaru ove godine vlasnik Atlas grupe Duško Knežević objavio kako je Milu Đukanoviću pokrio blizu 17 hiljada eura duga u svojoj Atlas banci zbog korišćenja kreditnih kartica, predsjednik države, mjesec kasnije, saopštio je da je navodni dug, za koji je saznao iz medija, vratio.

"Taj dug je vraćen od strane mog sina, sa regularnog računa, prethodno sam konsultovao ASK da li ima kakve smetnje da se i to uradi... Dobio sam odgovor da to može tako da se uradi, prema tome, najregularnije je plaćen sa privatnog računa, ponavljam - navodni dug, jer u toku su sudski postupci koji treba da pokažu da li je tog duga bilo", kazao je Đukanović 23. februara ove godine.

Međutim, tog iznosa, kojim je vraćen navodni ili stvarni dug, nema u predsjednikovom imovinskom kartonu.

U MANS-u tvrde da je u pitanju kršenje Zakona o sprječavanju korupcije, koji propisuje da javni funkcioneri moraju prijaviti sve promjene u prihodima, pogotovo veće od pet hiljada eura.

"Agencija ponovo ima duple aršine u slučaju Đukanovića i nešto što je on sam javno priznao da jeste dobio kao prihod, što se ne nalazi u njegovom kartonu, Agencija ne kontroliše, ne poziva ga na razgovor, ne traži mu detaljnije informacije, što su sve njene nadležnosti i obaveze propisane Zakonom o sprječavanju korupcije. Dakle, u slučaju Đukanovića pravi se opasan presedan, koji urušava cijeli sistem na kome počiva Agencija i Zakon o sprječavanju korupcije", kaže Vanja Ćalović Marković.

Iz Agencije za spječavanje korupcije nisu odgovorili Televiziji Vijesti na pitanje da li je Đukanović prekršio Zakon i da li su ga ovim povodom ispitali.

Ranije su, nakon što im je MANS podnio prijavu, tražeći da istraže ovaj slučaj, saopštili kako se po Zakonu ove pare ne smatraju poklonom, jer se, kada su javni funkcioneri u pitanju, poklonom smatraju samo oni koji su dati u vezi sa vršenjem funkcije.

"U redu, nije sa vršenjem javne funkcije, ali jeste prihod, nesumnjivo je prihod od 16.741 euro. Taj prihod javni funkcioner mora da prijavi", ističe Ćalović Marković.

Ona ukazuje šta su posljedice ovakvog tumačenja Zakona

"U praksi bi to moglo da znači da sjutra bilo koji ministar, ili bilo koji javni funkcioner, može da kaže da bilo kakva imovina koju je stekao, a koju ne može da objasni, predstavlja poklon koji nije u vezi sa vršenjem funkcije. Na primjeru Mila Đukanovića Agencija tumači zakon na takav način da ona urušava ne samo Zakon, nego uopšte sami sistem vladavine prava", dodaje Ćalović Marković.

Ni iz Kabineta predsjednika nije Televiziji Vijesti odgovoreno zašto Đukanović u svom posljednjem Izvjestaju o prihodima i imovini nije prijavio ovaj iznos od blizu 17 hiljada eura.

Bonus video: