Amfilohije: Vlast prema Mitropoliji da se ponaša kao kralj Nikola, sa dubokim poštovanjem - Vijesti.me
INTERVJU ZA TELEVIZIJU VIJESTI

Amfilohije: Vlast prema Mitropoliji da se ponaša kao kralj Nikola, sa dubokim poštovanjem

Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, saopštio je i detalje nedavnog razgovora sa Vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem

Mitropolit Amfilohije u razgovoru sa novinarom Vijesti Ananijem Jovanovićem
Mitropolit Amfilohije u razgovoru sa novinarom Vijesti Ananijem Jovanovićem (Foto: TV Vijesti)

Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije poručio je da autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve neće uticati na status crkve u Crnoj Gori.

On je u intervjuu Televiziji Vijesti rekao i da se nada da država neće srušiti crkvu na rumiji I ponovo se usprotivio planu da se crkve napravljene do 1918. godine vrate u vlasništvo države.

  • Mitropolija crnogorsko primorska saopštila je prije sedmicu da za više od 70 sveštenika, MUP nije kao i prethodne dvije godine produžio privremeni boravak. Šta je zvanična informacija, zašto to nisu učinili?

"Nažalost taj problem se pojavio, neprijavljivanjem, nedavanja odobrenja, već je to počelo oko 2000. godine, ali naročito poslije 2008. i 2009. godine, jer je traženo od Ministarstva unutrašnjih poslova da se Mitropolija registruje, međutim nikakvog zakona koji traži to od Mitropolije i do sad jedini zakon važeći prema crkvama i vjerskim zajednicama je onaj iz 1977. godine gdje se traži registrovanje novoformiranih vjerskih zajednica. A ne tradicionalnih vjerskih zajednica, odnosno crkava, koje ovdje postoje vjekovima.

Svaki put kada mitropolit potpiše nekog ko je sa strane da je on tu zaposlen kod nas ili kao sveštenik, ili kao monah i monahinja to niko nije poricao tek se to dakle u novije vrijeme pojavila ta priča. I sad nadamo se da će ona biti prevaziđena. Imamo razgovore i dogovore sa odgovornim ljudima da će to biti prevaziđeno, jer na neki način tu je pravoslavna crkva u potpuno nenormalnom položaju sa strane Ministarstva unutrašnjih poslova postavljena, za razliku od drugih vjerskih zajednica kao što je rimokatolička i islamska vjerska zajednica i jevrejska vjerska zajednica. Sa njima su sklopljeni temeljni ugovori, a Mitropolija još tako visi iako ona ima svoj pravni identitet i u komunikaciji sa državom i u svom ponašanju. Međutim, to je jedan problem koji je novijeg datuma, ja sam uvjeren da će on u najskorije vrijeme biti prevaziđen".

  • Hoće li ovi sveštenici, ukoliko odluka bude da napuste Crnu Goru, to učiniti?

"Pa oni bi sigurno učinili to, ali mi se nadamo u Boga da apsolutno neće doći ni do toga da oni moraju da napuštaju Crnu Goru".

  • Znate li odnos, koliko u Mitropoliji, ima sveštenika koji su rođeni u Crnoj Gori, a koliko ih je sa strane?

"Ogromna je većina onih koji su rođeni u Crnoj Gori. Onda su ovi dolazili u vrijeme dok je bila zajednička država, ovdje su počeli da službuju. Tu su i mnogi od njih i postali monasi i monahinje, već po 20 godina su tu".

  • Znate li tačan broj?

"Pa ima ih sigurno zajedno sa ovom eparhijom budimljansko nikšićkom, ja vjerujem da ih ima preko 300, 400 njih koji su odavde domaći, uključujući onaj dio eparhije Mileševske oko Pljevalja, ima ona jedna parohija Zahumsko hercegovačka".

  • Iz nedavnog saopštenja Mitropolije razumjeli smo i da je prekinuta komunikacija sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava u pogledu vašeg prava da učestvujete u pripremi Nacrta zakona o pravnom položaju Crkve i vjerskih zajednica. Jesu li Vas zvali da participirate u pripremi zakona, ako nisu, znate li zašto i ko taj nacrt priprema?

“Ne znam. Uporno od samog početka kad je to pitanje pokrenuto, Mitropolija se stavila na raspolaganje da pomogne donošenje tog zakona o crkvama i vjerskim zajednicama. Nažalost i Nacrt koji je donesen on je donosen bez ikakvog našeg učešća i to se i do danas produžava jedan takav odnos. Nema nijedne druge ustanove u Crnoj Gori i neke nevladine organizacije kad se o njoj donosi neki zakon ili pravila da se onaj koji je subjekt tih zakona jedino je slučaj sa MCP da ona ne učestvuje. Imamo obećanja da će to biti prevaziđeno prilikom sadašnjeg donošenja Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama. Ja vjerujem da će to država ispoštovati što je najelementarnije pitanje i stvar u čitavoj Evropi. To se tako radi svuda".

  • Jedna od spornih tačaka u vezi sa ovim zakonom je mogućnost da vjerski objekti I zemljište koje koriste crkve I vjerske zajednice, a izgrađeni su ili pribavljeni do 1918. godine, budu vraćeni u državno vlasništvo.Vjerujete li u tu mogućnost I šta ako parlament to izglasa? Sta će biti odgovor MCP?

"To je bilo predviđeno onim Nacrtom zakona, prethodnim, protiv kog je narod i crkva reagovala i ne samo Mitropolija SPC, nego i ostale vjerske zajednice. I taj koji je pisao taj zakon očevidno nema pojma šta se i događalo sa Crnom Gorom prije svega u to vrijeme 1918. godine Boka Kotorska nije pripadala Crnoj Gori, Austrougarskoj. Šta ćemo sa tim hramovima tamo, koji su tamo građeni vjekovima od pradrevnih vremena i pravoslavni hramovi a rimokatolički? Onda sa druge strane do 1918. godine državi Crnoj Gori pripadala je i Pećka patrijaršija, Dečani, Metohija. A onda sa druge strane, i ta tvrdnja da je maltene crkvena imovina bila državna u vrijeme kraljevine Crne Gore. To apsolutno nije tačno. Ljudi koji pojma nemaju o ustrojstvu crkve i njenom mjestu u društvu i o položaju crkve Mitropolije crnogorske u vrijeme kraljevine Crne Gore.

Oni pojma nemaju kako je to bilo. Eno odluke i kralja Nikole iz 1895. godine gdje je sagradio svoj dvor gdje on i za sebe i za svoje potomstvo određuje svojom odlukom da plaćaju Manastiru cetinjskom godišnju nadoknadu zato što su zauzeli tu imovinu. Znači, to je imovina crkve. Samo što je onda bio drugačiji odnos za vrijeme kraljevine sa crkvom. Prije svega Mitropolija je bila državna vjera, Mitropolija crnogorska. Dakle, taj nacrt i ti predlozi su potpuno protiv svake logike normalne i domaće i međunarodne".

  • Ako ovaj nacrt prođe u Skupštini, šta će biti Vaš odgovor?

"Ja sam uvjeren da taj Nacrt ne može proći, jer oni sad pišu novi zakon i hvala Bogu ja se nadam da će oni pozvati, već se nagovještava da će biti pozvani predstavnici Mitropolije i drugih vjerskih zajednica da bi se napisao jedan normalan zakon kao što se to radi svuda i u Americi i u Evropi. Mi smo ovih godina obilježavali 1700 godina Milanskog edikta iz 313. godine, kada je to bilo. E sad pazite, Milanski edikt je za vrijeme cara Konstantina vraća se oduzeta imovina crkvama, u vrijeme gonjenja Hrišćana, 313. godine. A sada u 21.vijeku neko se pojavljuje da oduzima imovine crkvi i njene hramove. To nije zdravo to nije normalno".

  • Često kažete da je crnogorska vlast bezboznička i da ste Vi meta progona. Dio javnosti međutim smatra da zakoni ni za vas ne važe kao za druge smrtnike. Crkva na Rumiji je i dalje tačka trvenja sa državom. Vjerujete li da će nadležni ukloniti ovaj objekat i šta je Vaš odgovor ako se to enentualno desi?

Formalno tu nije dobijena neka dozvola, ali da budemo iskreni nije to jedina crkva. Evo pomenusmo hramove na Skadarskom jezeru. Koji su ruševine bile, bile su štale za koze i magarce Murićkih seljaka u svoje vrijeme dokle su ih imali. Mi smo gdje god smo mogli mi smo tražili odobrenje, naročito što se tiče Zavoda za zaštitu a ponekad takva je reakcija kod njih bila da ja nisam mogao da sad očekujem hoće li oni nekada odgovriti ili će negativno da odgovore. A prostor koji nije nikakvim zakonom nije regulisano to pitanje gradnje, onda u isto vrijeme treba da imate u vidu da se tu okolo Rumije na čitavom prostoru gradilo oko desetak džamija. Ne znam moguće je da su ova naša braća muslimani dobijali dozvole, ali ja ne želim da se zaviruje u knjige da li su oni dobijali i tražili dozvole za to".

  • Šta Vi mislite da li ce crkva biti uklonjena?

"Ja se nadam u Boga, samo bezumni ljudi mogu srušiti tu crkvu, koja je ostvarenje vjekovnog sna narodnog. Crkva posvećena Bogu ljubavi Svetoj Trojici grli istok i zapad i sjever i jug. Ni protiv koga ona nije, ona je samo za bogoljublje i za bratoljublje. Prije svega država je bila zabranila iznošenje krsta poslije rata sve do 1994.godine i onda smo bez pitanja prvi put iznijeli krst. Šta smo mogli da uradimo? Oni koji su zabranili iznošenje krsta sad da tražimo dozvolu od njih. Nisam tražio. I onda plod svega toga je i obnova te crkve srušene u 16.vijeku. Dakle, ne vidim ja apsolutno razlog".

  • Pitanje crkve se u dijelu javnosti gleda kao jedno u nizu identitetskih pitanja koje se poteže uvijek kada bi fokus javnosti trebalo skrenuti sa suštinskih, životnih stvari. Osjećate li se djelimično odgovornim za to?

"Pa ne znam šta bih ja tu bio odgovoran. Ovo što radim ovdje ovih 30 godina, nastavljam ono što su radili ovi prethodnici. Osam vjekova postoji ova Mitropolija bez prekida. Samo to nastavljam čuvajući prije svega ove svetinje obnavljajući, ugrađujući se u njih, počevši od Cetinjskog Manastira do Ostroga i onda redom obnavljajući sve ono što je zbog istorijskih prilika ili neprilika rušeno i razarano. Hvala Bogu sad je to obnovljeno i sagrađeno i maltene i više nego i za vrijeme kraljevine Crne Gore. Ja sam samo podstakao pokrenuo to obnavljanje i to i dalje podstičem. i dokle sam ja tu mitropolit to ćemo tako i da nastavimo. Prema tome ako mi nastavljamo to i nastavljamo život Mitrpolije crnogorsko kakva je bila za vrijeme kraljevine Crne Gore, pa se ja naljutim nekad i na naše, ja priznajem, nekad sam malo i jezičar, i na naše glavare, recimo posebno na Kosovu.

Oni se uključuju da riješavaju pitanje crkve a prije svega, ovo što kažete bezbožnici, nekršteni. Otkud njima pravo da se oni raspravljaju kakva je crkva bila i kakva će biti. A ni sami ne pripadaju crkvi. To je jedno, a drugo, ja se naljutim zbog Kosova i Metohije. Suštinski odrekli se od Kraljevine Crne Gore, granica Crne Gore kakva je bila za vrijeme kralja Nikole, a sada traže od nas da se i mi odričemo toga. Ne možemo se mi odreći. Mi poštujemo i ovu Crnu Goru u ovim njenim granicama, poštujemo, kako ja kažem Avnojevska Crna Gora, rođena u Brozovom Jajcu, ali crkva ne može da zaboravlja i ono stanje kako je bilo upravo za vrijeme Kralja Nikole i te granice crkovne i te granice države Crne Gore. I ne može se prihvatiti da recimo Metohija ne pripada Crnoj Gori.

Vlast je od Boga data, ali vlast, koja drži ne samo ljudske nego i Božije zakone. Ali vlast koja poriče Božije zakone koji su vječni onda ne može da bude mjerilo za crkvu".

  • Nedavno ste pozvali predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da se krsti pa da tek onda govori o crkvi, kako ne bi bio samo nosilac bratoubilačke ideologije. Zašto onda Vi sa pozicije mitropolita nerijetko svojim oštrim izjavama podižete tenzije i ulazite na teren politike? Za to su vas optuživali i vlast i opozicija.

“Naravno to krštenje je pitanje slobode, nije pitanje nametanja ni sa čije strane, to se zna i to zna i gospodin Đukanović. Mi se znamo od 90-tih godina i nismo malo sarađivali. Ja sam i njemu uvijek blagodaran i ondašnjoj vlasti kada smo gradili Hram, naljepši hram u istoriji Crne Gore sagrađen je u naše vrijeme u Podgorici. Blagodareći i pomoći državi. Sagradili smo i drugi hram veličanstveni Svetog Jovana Vladimira u isto vrijeme kada je sagrađen ovaj hram koji je na Rumiji i drugi ovi hramovi. Ono što očekujemo od ove vlasti, dobro oni ako hoće da se krste ili neće da se krste to je njihov problem, ali očekujem da se ponašaju prema crkvi na način, ajde neka bude kako se ponašao kralj Nikola, sa poštovanjem dubokim, pogotovo prema Mitropoliji koja je stvorila ovu Crnu Goru. Ona je u temeljima ove Crne Gore.

  • Nedavno ste razgovarali sa Vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem koji je potpisao ukaz o autokefalnosti ukrajinske crkve. Je li o tome bilo riječi i da li bi na status crkve u Crnoj Gori mogao uticati ukaz o autokefalnosti ukrajinske?

“Bilo je riječi i o tome. Mi se znamo sa Vartolomejem još kad je on bio đakon. Zajedno smo studirali u Rimu, mi smo i prijatelji mogu da kažem slobodno. Ja sam mu pomenuo iskreno odluke našeg Sabora. Naš Sabor nije saglasan sa tom odlukom njegovom što je uradio. To što radi sada u Ukrajini nije apsolutno adekvatno sa duhom crkve pravoslavne i namjesto da on kao prvi među svim Patrijarsima odigra ulogu objediniteljsku svih pravoslavnih, on time razara to vjekovno jedinstvo među pravoslavnim crkvama. I sa te strane naša crkva i mnoge druge Patrijaršihje ne prihvatamo takav jedan stav, ja sam mu to otvoreno rekao. Nadam se ipak i mnogi teolozi u Grčkoj i Arhijereji su protiv toga i njegovog sadašnjeg ponašanja. Njemu naravno nije lako, jedna moćna velika Carigradska Patrijaršija svedena je na dvije, tri hiljade vjernika u Carigradu. I njemu je potrebna pomoć naravno i Amerike i Evrope i onda vjerovatno malo i ta politika svjetska utiče i na njega da on donosi određene odluke koje nisu u duhu crkve Božije niti u duhu Carigradske Patrijaršije.

  • Da li bi ovaj ukaz mogao da utiče na status crkve u Crnoj Gori?

Apsolutno nema nikakve veze sa statusom crkve u Crnoj Gori. Prije svega u Ukrajini to je milionski narod i sa jedne strane postoji kanonska takođe Ukrajinska pravoslavna crkva najveća preko 80 episkopa ona ima. Ovo su dvije raskolničke grupacije koje su sad na neki način priznate od Carigrada On je računao vjerovatno da će se uključiti i ovi ostali Ukrajinci, međutim to se očevidno nije dogodilo. I on se našao sad pred jednim položajem koji nije ni za njega nimalo pozitivan unutar pravoslavne crkve. A što se tiče ove naše ovdje grupacije ona po samoj prirodi nema nikakve crkvenosti prije svega ovoga koji je na čelu ove crkve, njega je lišio čina i bacio na njega anatemu Carigradski patrijarh. Otkuda on može sada da traži neko piznanje od nekoga. + Drugo je pitanje nezavisna Crna Gora, drugo je autokefalna crkva. To je potpuno druga priča.

  • Da li je vaseljenska patrijaršija za SPC i dalje vrhovna crkvena vlast?

“Apsolutno nije. Samo u Katoličkoj crkvi postoji vrhovna vlast. To je Rimski papa. U pravoslavnoj crkvi to je borba pravoslavlja 10 vijekova da svaki episkop je vlast. + I s te strane tu je pogriješio vaseljenski patrijarh što se sad umiješao u život ruske crkve. Kijev je rodio i Moskvu i Vladimir i sve i sad on poništava neke odluke carigradskog patrijarha Dionisija iz 16.vijeka da bi ostvario neke ciljeve. Time preuzima sa pravom mu prigovaraju ulogu pape. U Crkvi pravoslavnoj nema Pape, niti je bilo i ona je zbog toga ostala pravoslavna.


Vidi sve komentare