Aplikacijama protiv opasnih vrsta komaraca

Ova rješenja bi trebalo da daju dosad nepoznat odgovor na pitanje - koje su vrste komaraca prisutne u Crnoj Gori
241 pregleda 6 komentar(a)
komarac, ZIKA, Foto: Reuters
komarac, ZIKA, Foto: Reuters
Ažurirano: 22.05.2017. 20:02h

Komarci koji prenose bolesti i bolesti koje prenose su rastuća prijetnja Evropi i taj uticaj je teško predvidjeti. Stoga su timovi sa Biotehničkog i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore razvili platforme za mobilne uređaje, zahvaljujući kojima je moguć nadzor invazivnih i domaćih vrsta komaraca.

Rukovodilac projekta Igor Pajović kazao je “Vijestima“ da je takav, inovativni pristup, nadzoru nad komarcima u Evropi primijenjen u samo nekoliko zemalja.

„Prilično je naivno tretirati komarce samo kao insekte koji nam smetaju i uznemiravaju nas svojim prisustvom. Oni su u prvom redu vektori virusa koji na ljudima i životinjama mogu da izazovu epidemije zaraznih bolesti. Od svih bića na planeti, čovjek je najsmrtonosniji za drugog čovjeka, a sljedeći na listi masovnih ubica su komarci zbog cijelog niza bolesti koje prenose, poput malarije”, objašnjava Pajović.

U okviru projekta su razvijena dva proizvoda - Komarac APP i Vector Inspect APP.

Komarac aplikacija je proizvod Lovćen Projekta sa Biotehnike i na njemu su radili naučnici radnici Ilija Arsenić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Luka Filipović iz Centra informacionog sistema UCG.

Vector Inspect APP je razvijena u saradnji Lovćena i prvog Centra izvrsnosti u Crnoj Gori - BioICT, odnosno u saradnji Biotehničkog i Elektrotehničkog fakulteta. Aplikacija je ujedno i završni rad studenta ETF-a Božidara Škrbića.

Oba rješenja, prema riječima Pajovića, funkcionišu slično.

“U tri koraka, korisnik instalira aplikaciju koja se nalazi na Google Play Store, pokreće aplikaciju i fotografiše komarca, odnosno željeni objekat i šalje fotografiju. Mi primamo sliku, uz informacije o vremenu fotografisanja, datum i času, i koordinatama gdje je fotografija napravljena. Ukoliko je interesantna informacija koju dobijemo izlazimo na teren, postavljamo posebne vrste klopki za komarce, odnosno vektore ili insekte koji su od značaja i kasnije analiziramo uhvaćene vrste insekata“, objašnjava Pajović.

Ukoliko ga zanimaju rezultati analize, korisnik može da pošalje svoj email, na koji će dobiti obrađene rezultate.

Sve informacije svakako se objavljuju na sajtu Lovćen projekta, kroz interaktivnu mapu.

Građani, kaže Pajović, na ovaj način dobijaju informaciju o vrsti koja ih interesuje ili koja im je iz nekog razloga sporna.

Opštine i svi zainteresovani za kontrolu vektora/komaraca dobijaju podatke koje se vrste komaraca mogu naći na određenoj teritoriji.

„Sve vrste komaraca ne mogu da prenose viruse izazivače zaraznih bolesti ljudi i životinja, međutim, za vrste koje to mogu neophodno je znati gdje se nalaze, odnosno prisustvo ili odsustvo sa date teritorije“, objašnjava Pajović.

Zahvaljujući ovim rješenjima, dodaje on, institucije dobijaju tačnu i pravovremenu sliku i saznanje o tome gdje se potencijalno opasni vektori mogu naći, što je, kako je kazao, prvi korak u kreiranju pravilne politike kontrole i zaštite od vektora.

Aplikacije, prema riječima Pajovića, ne moraju usko da se koriste samo za komarce ili samo za vektore, već i za druge vrste, posebno insekata, koje su od značaja.

„Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove tražila je i dobila od nas dozvolu da koriste navedene aplikacije u nadzoru azijske strižibube, invazivne vrste koja se skorije pojavila u Crnoj Gori“, kazao je Pajović.

Aplikacije su realizovane kroz Lovćen projekat u cilju razmjene iskustava i metodologija, poboljšanja sistema visokog obrazovanja, poboljšanja nacionalne politike, inoviranja i širenja relevantnih naučnih informacija, a sve u sklopu nadzora nad domaćim i invazivnim vrstama komaraca potencijalnih prenosioca bolesti.

Predstavljena rješenja bi trebalo da daju dosad nepoznat odgovor na pitanje - koje su vrste komaraca prisutne u Crnoj Gori i, ako su prisutne, gdje ih sve ima.

„Bez osnovnih informacija, svaki tretman protiv komaraca je na slijepo i svaki napor uložen u njihovu kontrolu je unaprijed osuđen na propast. To je isto kao da se borite protiv nevidljivog neprijatelja i pri tome o njemu ne znate ništa. Uz jedan izuzetak, a to je znanje da su u zemljama sa kojima se graničimo evidentirane pojave Dengua, Chikungunya i virusa Zapadnog Nila. Sjetimo se samo opasnosti koja je lani podigla cijelu Evropu na noge, prijetnja virusa ZIKA“, kazao je Pajović, dodajući da dalje mutacije virusa nije moguće predvidjeti i da je zbog toga izuzetno značajno znati gdje i koje komarce i ostale vektore imamo na teritoriji Crne Gore.

Potpuno novo istraživanje za Crnu Goru

U sklopu Lovćen projekta se, prema riječima Pajovića, primjenjuju najnovija i najbolja istraživanja koja se sprovode u EU na polju kontrole vektora/komaraca. Crna Gora je druga zemlja Evrope koja je usvojila tehniku sterilnih insekata (SIT) kontrole za invazivne vrste. Pajović navodi i da je u pitanju potpuno novo istraživanje za Crnu Goru, te da je posljednje istraživanje te vrste rađeno prije više od 30 godina, a obuhvatalo je samo područje Durmitora.

Prema njegovim riječima, identifikacija komaraca vektora nikada nije rađena u Crnoj Gori, a novo i utvrđivanje patogena koje mogu prenositi komarci…

Detalje o aplikacijama možete naći na project-lovcen.me.

Bonus video: