Blažo Jovanić: Od parničara do predsjednika Privrednog suda

Odlukom Sudskog savjeta 2014. godine sa mjesta sudije Osnovnog suda neuobičajeno u sudskom sistemu preskočio nekoliko stepenika tokom napredovanja i odmah stigao do predsjednika Privrednog suda. Tada je racionalizacijom sudske mreže predviđeno je da za privredne predmete postoji samo jedan sud i to u Podgorici, a neočekivano imenovanje Jovanića upućeni su ocijenili kao "pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji su se direktno ticali članova i poslova uže familije Đukanovića"

60485 pregleda 17 komentar(a)
Momentat privođenja Jovanića, Foto: Boris Pejović
Momentat privođenja Jovanića, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić (51), koji je uhapšen jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, odmah nakon završenog Pravnog fakulteta 1998. godine počeo je da obavlja pripravnički staž u Višem sudu u Podgorici, a nakon dvije godine je izabran za šefa kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića.

Za vrijeme njegovog rada u kabinetu predsjednika Vrhovnog suda nestao je novac iz blagajne, za pronevjeru više od 200.000 eura, Jovanić je krivičnom prijavom bio sumnjičen, ali je zbog nedostatka dokaza kasnije u krivičnom postupku protiv troje službenika suda - bio samo svjedok.

Za nestanak novca iz Vrhovnog suda osuđena je na četiri godine i četiri mjeseca zatvora blagajnica, koja je tokom postupka zalud pojašnjavala da je podizala novac iz trezora samo po nalogu Jovanića ili Vukotića.

Nakon afere oko pronevjere, Jovanić je 2005. godine izabran za sudiju - parničara Osnovnog suda u Podgorici, gdje je zaduživao brojne predmete protiv medija - Monitora, Vijesti, pa je tako ostao upamćen kao sudija, koji je u procesu Stanka Caneta Subotića protiv Monitora, kada je propao pokušaj da medij i autore teksta osudi za nanošenje duševnog bola, pronašao pravni stav da je Monitor "kriv jer na zakonom propisan način nije objavio Subotićevo reagovanje"...

Advokat Veselin Radulović davno je javno saopštio da je Jovanić prvi sudija u Crnoj Gori, koji je pravnim licima dosudio naknadu nematerijalne štete zbog povrede poslovnog ugleda, što je suprotno stavovima Evropskog suda za ljudska prava.

Po tužbama "Lutrije CG" i "Džek pota", Branislava Mićunovića i Save Grbovića, protiv "Daily press"-a i MANS-a, radi naknade nematerijalne štete, predmet je zadužio isto Jovanić ali je je izuzeće prihvaćeno doduše tek nakon što je NVO MANS u publikaciji "Iza statistike" objavio analizu i presudu, kojom je brat sudije Jovanića, zaposlen u Upravi carina, osuđen za krivično djelo primanje mita.

MANS je istraživao na koji način je brat sudije Jovanića ponovo zapošljen u Upravi Carina nakon što je pravnosnažno osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za te poslove. Tada je publikovano sumnjivo pomilovanje i vraćanje na posao Jovanića, a po nalogu Duška Markovića i tadašnjeg predsjednika države Filipa Vujanovića...

Jovanićev brat je i jedno vrijeme bio i vozač porodice Đukanović, sa kojima su bili decenijama u bliskim relacijama.

Sudija/parničar je odlukom Sudskog savjeta, 25.04.2014. godine, u vrijeme dok je predsjednica Vrhovnog suda bila Vesna Medenica, sa mjesta sudije Osnovnog suda, što je neuobičajeno u sudskom sistemu, volšebno preskočio nekoliko stepenika tokom napredovanja i odmah stigao do predsjednika Privrednog suda Crne Gore.

Tada je racionalizacijom sudske mreže predviđeno da za privredne predmete postoji samo jedan sud i to u Podgorici, a neočekivano imenovanje Jovanića upućeni su tada ocijenili kao "pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji su se direktno ticali članova i poslova uže familije Đukanovića"...

Nakon godinu i po Jovanićevog mandata, tadašnja predsjednica Vrhovnog suda, pohvalila je rad novog predsjednika: "Nema nagomilanih problema koji su karakterisali ovaj sud godinama. Nema više presuda na čiju se izradu i pismeni otpravak čeka po nekoliko mjeseci, niti predmeta po kojima se ne postupa godinama".

Dolaskom sudije Jovanića, krenule su i brojne pritužbe nevladinih organizacija ali i sutkinje tog tog suda Nataše Bošković, na rad ali i uspostavljeni sistem povlašćenih stečajnih upravnika, kojima se odlukom Jovanića dijele predmeti sa ogromnom stečajnom masom.

Na optužbe sutkinje, Jovanić je odgovorio disciplinskim procesom protiv Nataše Bošković, koja je iz tog sistema štrčala i često javno iznosila podatke o sumnjivim poslovima, stečajnim postupcima...

Pritužba MANS-a protiv stečajnog upravnika Solane „Bajo Sekulić“, zbog oglašavanja prodaje imovine uključujući i više od 15 miliona kvadrata državnog zemljišta na koje ulcinjsko preduzeće polaže pravo korišćenja, ali ne i pravo svojine, nije dovelo do pokretanja postupka protiv Jovanića i stečajnog upravnika.

Na spisku u javnosti spornih predmeta su: Kombinat aluminijuma Podgorica, Duvanski kombinat Podgorica, PKB, Onogošt, Solana, Nivel, Ski centar Durmitor, SKI centar Bjelasica, Hotel "As" u Perazića dolu...

Javnosti su, u proteklih nekoliko godina, poznata i dva obraćanja zaposlenih u Privrednom sudu - tužilaštvu u cilju kontrole sumnjivih predmeta.

Sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković dostavila je spise predmeta glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću u vezi sa parnicom koju je firma Cyrillic Capital pokrenula protiv firme MMC Engineering u stečaju, „zbog osnovane sumnje da su počinjena djela organizovanog kriminala”. Nema podataka da li je išta urađeno po prijavi...

Stečajni sudija za bankrotirani trgovački lanac "Albona" Dragan Vučević i stečajni upravnik u tom predmetu Dragan Smolović proslijedili su prije nekoliko godina Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici spise predmeta jer upravnik nije mogao naći validan dokaz o vlasništvu te firme za 17 nebrušenih dijamanata koji su nestali. Rezultati te istrage nisu saopšteni.

Stečajni sudija Privrednog suda Zoran Ašanin je 2016. godine slao tužilaštvu spise predmeta u sporu firme Kaspia Property Holdings iz Dubaija protiv Atlas banke zbog izdavanja sumnjive bankarske garancije u iznosu od 12,5 miliona eura. Njena naplata je bila okidač za uvođenje ove komercijalne banke u stečaj, tek u aprilu 2019. godine.

Tužilaštvo u tom predmetu nije reagovalo odmah već vratilo spise Privrednom sudu, a ozbiljne istrage protiv gazde banke sa potjernice Duška Kneževića i odgovornih menadžera tim povodom pokrenute su tek poslije dvije godine, kada je naplaćena sporna garancija u korist firme Kaspia i banka došla pred bankrot.

Uprkos svemu tome, Jovanić je u ljeto 2019. godine dobio novi mandat od Sudskog savjeta i to u vrijeme kada je nedavno uhapšena Medenica nezakonito izabrana treći put za predsjednicu Vrhovnog suda. A tada ni jedno ni drugo nijesu imali protivkandidate u borbi za najvažnije fotelje u sudskoj grani vlasti.

Jovanić će ostati upamćen i kao najodgovorniji za moguće diskriminatorsku raspodjelu stečajnih predmeta u sudu, gdje tokom samo jedne kalendarske godine, nikad nije angažovano više od polovine licenciranih upravnika, kojih je do januara ove godine bilo 222 na spisku.

On je za vrijeme mandata smanjio broj privrednih vijeća za odlučivanje i na taj način imao potpunu kontrolu nad prigovorima u svim izvršnim postupcima. Sa sutkinjom Natašom Bošković, iamo je brojne nesuglasice, pa joj je oduzimao predmete kada je privremeno zabranjivala prodaju akcija "Rudnika uglja" "Elektroprivredi", a sve u cilju trensferisanju novca italijanskoj firmi A2A i Acu Đukanoviću.

Jovanić je sve ove godine više puta ponavljao da je Privredni sud bio jedan od najažurnijih u državi tokom njegovog mandata, a za Boškovićevu je tvrdio da je postojala sumnja “u njenu sudijsku pristrasnost”.

Sudije Vrhovnog suda su svake godine bile dužne da dolaze u kontrole rada Privrednog suda, svih stečajnih i izvršnih predmeta, ali nikada u svojim izvještajima, uprkos brojnim javnim optužbama i krivičnim prijavama, nijesu pronašli da se nešto nezakonito radi pod rukovodstvom Jovanića.

Nakon odlaska Medenice sa mjesta predsjednice Vrhovnog suda, spekulisalo se da se Jovanić sprema za kandidaturu ali se to nije dogodilo...

Jovanić je od Vlade dobio kredit od 40.000 za poboljšanje uslova stanovanja, a zahvaljujući Vladinoj uredbi za dodjelu stambenih kredita vratiće oko 10.000 eura na period od 20 godina i mjesečnom ratom od svega 40 eura.

U javnom registru ASK-a mjesečno je zaradjivao nešto više od 1.700 eura.

Bonus video: