Bjelopoljski Viši sud potvrdio je presudu Osnovnog suda u Pljevljima kojom je država obavezana da Pljevljaku Dušku Šariću isplati 103.000 eura, na ime naknade nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode u periodu od 15. novembra 2010. do 23. aprila 2014. godine, sa zakonskom kamatom od dana donošenja presude do isplate.
Žalbu na prvostepenu presudu Višem sudu, zbog previsoko odmjerene odštete, podnijela je zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore Fahra Ličina, ali je odbijena.
Sud je obavezao državu da Šariću nadoknadi i iznos od 984 eura na ime troškova postupka, u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude.
Presudom Osnovnog suda u Pljevljima odbijen je kao neosnovan Šarićev zahtjev da mu se na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda, časti i slobode isplati iznos od 97.800 eura.
Sud konstatuje da pravo na naknadu štete tužiocu pripada na osnovu Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, kao i na osnovu Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o obligacionim odnosima.
Dosuđena naknada Šariću, prema mišljenju sudija Višeg suda, “primjerena je štetnim posljedicama vezanim za ličnost tužioca proisteklim iz neosnovanog lišenja slobode i adekvatna nastaloj štetnoj posljedici”.
Prema ocjeni suda, ona predstavlja poseban oblik moralne satisfakcije na koju ima pravo osoba koja je neosnovano lišena slobode, odnosno čije se pritvaranje u konačnom pokazalo neopravdanim.
Sud konstatuje da je prilikom odlučivanja o visini naknade, prvostepeni sud uzeo u obzir sve objektivne i subjektivne okolnosti koje su mogle biti od uticaja na prirodu, težinu i trajanje duševnih bolova te da dosuđeni iznos predstavlja pravičnu naknadu za pretrpljene duševne bolove.
"U vrijeme određivanja pritvora tužilac je bio porodičan čovjek, otac dvoje djece, a ranije nije osuđivan. Poslie 2,5 godine boravka u pritvoru supruga je ostavila tužioca i razveli su se. U kaznenoj evidenciji ne postoje podaci o eventualnoj osuđivanosti D.Š. Dalje je utvrđeno da je tužilac prije lišenja slobode uživao dobar ugled u svojoj sredini, a da su se odnosi sredine prema njemu nakon lišenja slobode promijenili", konstatuje se u presudi.
"Cijeneći dužinu trajanja pritvora (41 mjesec i 8 dana), težinu krivičnih djela stavljenih tužiocu na teret, zatvorske uslove u kojima je boravio, raniju neosuđivanost i činjenicu da se prvi put susreće s pritvorskim uslovima, da se radi o mladom porodičnom čovjeku, ocu dvoje djece, ugled koji je tužilac ranije uživao u svojoj sredini, odnos sredine prema njemu poslije lišenja slobode, kao i odvojenost od porodice, prvostepeni sud je zaključio da je neosnovano lišenje slobode izazvalo kod tužioca duševne bolove takvog intenziteta koji opravdavaju dosuđivanje naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova, usljed povrede slobode, časti i ugleda u iznosu od 103.000 eura", piše u odluci.
Nedavno je potvrđena i presuda prema kojoj država drugooptuženom Jovici Lončaru duguje 106.200 eura po osnovu neosnovanog lišavanja slobode od 11. maja 2011. do 23. aprila 2014. godine.
Pljevljake Lončara i Šarića Apelacioni sud je 27. septembra 2017. godine, nakon tri osuđujuće presude, oslobodio optužbi za pranje oko 20 miliona eura stečenih navodnom prodajom narkotika.
Tu odluku prošle godine potvrdio je i Vrhovni sud.
Optužnicu protiv njih 2012. godine podigla je specijalna tužilteljka Đurđina Ivanović.
Bonus video:
