Katnić više ne traži bivšeg agenta CIA

"Potjernica je trajno povučena na zahtjev Specijalnog tužilaštva, a to je prije toga od njih tražio Viši sud, samo smo postupili po naredbi nadležnog tužioca", potvrđeno je "Vijestima" u vrhu Uprave policije
16272 pregleda 36 komentar(a)
Asad i Katnić, Foto: Fox News/Savo Prelević
Asad i Katnić, Foto: Fox News/Savo Prelević

Crnogorske vlasti preko kanala Interpola više neće tražiti bivšeg agenta CIA Džozefa Asada, koji je bio optužen da je navodno bio član kriminalne organizacije u akciji “državni udar” tokom oktobra 2016. godine.

“Vijesti” u vrhu Uprave policije (UP) saznaju da je protiv njega trajno ukinuta crvena međunarodna potjernica, koju je NCB Interpol Podgorica raspisao po nalogu specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

“Potjernica je trajno povučena na zahtjev Specijalnog tužilaštva, a to je prije toga od njih tražio Viši sud u Podgorici. Mi smo samo postupili po naredbi nadležnog tužioca”, objašnjeno je u UP-a.

Potjernica za Asadom raspisana je 2018. godine, ali se odmah znalo da ne postoje izgledi da će se bivši agent CIA naći na optuženičkoj klupi u Podgorici “oči u oči” sa specijalnim tuziocima Katnićem i Sašom Čađenovićem, koji su tvrdili da imaju dokaze da je Asad učestvovao u pripremanju državnog udara pred izbore u jesen 2016. godine.

Osim toga, između SAD i Crne Gore ne postoje nikakavi pravni akti u procesu traženja i izručenja američkih državljana.

Prema informacijama “Vijesti”, nadležni sud u SAD je po zahtjevu Crne Gore pozvao Asada, koji je u prvom dijelu postupka bio predložen za svjedoka, ali se bivši agent pozvao na 5. amandman američkog Ustava - pravo na ćutanje.

Nakon te informacije iz SAD, Specijalno tužilaštvo je pokrenulo istragu protiv Asada.

Bivši operativac je međutim za tamošnje medije ipak progovorio o postupku u Crnoj Gori, kada je u intervjuu za Fox News iznio niz političkih ocjena na račun, kako ga je nazvao, crnogorskog režima kojeg je optužio da je “represivan i odgovoran za kršenje ljudskih prava”.

On je tada ponovio da je u Crnoj Gori bio 2016. godine, pet dana prije izbora, da bi savjetovao političkog konsultanta (Arona Šaviva, prim. aut.) koji je radio kampanju za opozicioni Demokratski front.

Na pitanje zašto ga Crna Gora sada traži, Asad je odgovario: “To je vrlo jednostavna stvar, zbog mog rada za CIA-u gdje sam bio više od godina i na šta sam veoma ponosan. Te riječi - CIA, zavjera, puč - su veoma seksi i tako se dobija medijska pažnja”.

Specijalno tužilaštvo tvrdilo je da je Asad bio član kriminalne organizacije koja je pred izbore 2016. organizovala pokušaj državnog udara, odnosno da je, radeći za Šaviva, namjeravao da angažuje takođe bivšeg operativca CIA-e Brajana Skota, da evakuiše učesnike operacije, što je Skot odbio.

Zbog potjernice iz Podgorice Asad je imao problema - hapšen je krajem septembra prošle godine u Abu Dabiju, zbog optužbi da je bio dio logističke mreže koja je pripremala terorističke napade na dan parlamentarnih izbora.

SAD su nakon saznanja o Asadovom hapšenju u UAE, preko svojih diplomatskih veza zatražile da se njihov državljanin pusti iz pritvora i ne izruči Crnoj Gori. Takvu proceduru SAD praktikuju kada su američki državljani uhapšeni u inostranstvu, a i tada je više nego bilo jasno da će se administracija u Vašingtonu potruditi da ne dođe do ekstadicije nekadašnjeg operativca.

Specijalni tužilac, ipak, nije odustajao - Katnić je u julu ove godine ponovio potjernicu za Asadom, koja je sada trajno povučena. Tada je potjernica raspisana za još 9 američkih i izraelskih državljana.

Svi optuženi u postupku za “državni udar” su proglašeni krivim u prvostepenoj presudi u maju ove godine. Ruski državljanin Eduard Šišmakov osuđen je na 15 godina zatvora, Vladimir Popov na 12, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet, a penzionisani general srpske policije Bratislav Dikić na osam godina robije.

Predrag Bogićević i Nemanja Ristić, pripadnici ekstremno desnih organizacija iz Srbije, su u odsustvu osuđeni na po sedam godina zatvora. Vozač DF-a Mihajlo Čađenović je osuđen na godinu i šest mjeseci, Branka Milić, koja je pred sam kraj suđenja pobjegla u ambasadu Srbije u Podgorici, osuđena je na tri godine, državljanin Srbije Milan Dušić na godinu i po, a Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora. Srpski državljani - Srboljub Đorđević na godinu i po, a Kristina Hristić jedina je dobila uslovnu kaznu.

Bonus video: