Ministarstvo unutrašnjih poslova mjesecima ćuti o prijedlogu i preporuci Savjeta za građansku kontrolu rada policije - da razmotre uspostavljanje posebnog programa za takozvana pravedna i prijateljska poravnanja sa građanima o koje se službenici te institucije ogriješe.
Iako su im to preporučili 3. aprila 2018. godine, Savjet od resora kojim rukovodi Mevludin Nuhodžić nije odgovorio šta je MUP preduzeo u vezi sa tim pitanjem.
Urgencije su im bezuspješno slate 18. oktobra i 17. decembra prošle godine.
Članovi Savjeta prije gotovo devet mjeseci tražili su od njih da na taj način osiguraju kvalitetniju zaštitu ljudskih prava građana i policijskog integriteta.
Savjet je, usvajajući preporuku, ocijenio da bi to mogla da bude i konkretna aktivna mjera za ispravljanje povreda ljudskih prava.
Objasnili su da je poznato da je naknada štete regulisana Zakonom, ali i da su često diskutovali koliko je važno da se posljedice kompromitovanog policijskog postupanja što prije zaustave i otklone.
“Postupci u kojima žrtve pokušavaju ostvariti pravo na materijalnu odštetu i moralnu rehabilitaciju traju godinama. U toj borbi za svoja prava žrtve se ponovo viktimizuju, a samo pravo obesmišljava često odlukom suda bude uskraćeno. Sve to vrijeme ti predmeti su i javno eksponirani, što kontinuirano podsjeća javnost na problematizovane policijske operacije i aktivnosti. Kroz uspostavljanje programa, rezervisanja određenog novčanog iznosa u državnom budžetu, pozicija MUP-a, pomoglo bi se da se ne vode dugotrajni postupci koji i povećavaju troškove kako za žrtvu tako i za državu, a reakcija Vlade bila bi brža i djelotvornija, a sporazum između MUP-a i građanina, kojem je policija povrijedila prava i slobode, zaključivao bi se na osnovu prethodnog mišljenja i nalaza nadzornih tijela MUP-a, Savjeta i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Ukoliko ponuđena naknada za građanina nije zadovoljavajuća, preostaje mu zaštita prava sudskim putem”, piše u preporuci koju je Savjet dostavio Nuhodžiću 3. aprila 2018. godine.
Oni su objasnili da je taj program važan i zbog građana koji nijesu u prilici da pokrenu sudski postupak iz različitih razloga i barijera - siromaštvo i socijalni status, nepoznavanje pravnih procedura i sistema, straha od policijskih službenika koji su i dalje aktivni u službi, nedovoljno povjerenje u dostupnost pravde.
“Program osim što suštinski i na vrijeme čuva i štiti policijski integritet i potvrđuje riješenost države da efikasno štiti ljudska prava i slobode, otklanja posljedice povreda nastalih postupanjem policije, on je i u ekonomskom interesu jer je razumljivo da će one, izvan sudskog postupka, biti značajno niže i skromnije, a na osnovu saglasnosti i zaključenog sporazuma predstavljaće pravednu satisfakciju za povrede i pretrpljene patnje. Pravni osnov za obeštećenja postoji kroz naša ustavna i zakonska rješenja jer je odgovornost državnih organa za štetne posljedice nastale tokom vršenja svojih javnih funkcija. Slična rješenja u sistemu već na određeni način postoje. Recimo, građani koji su neosnovano lišeni slobode, prije sudske zaštite svojih prava imaju mogućnost tj. pokušavaju da zaključe odgovarajući sporazum sa Ministarstvom pravde, pa u tom kontekstu, po istom principu, korisno bi bilo istu praksu uspostaviti za Ministarstvo unutrašnjih poslova”, ocijenili su ranije članovi Savjeta.
Oni su sa tim pozivom i preporukom upoznali i Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine, predsjednicu Vrhovnog suda ipredsjednika države.
Zbog policijske torture država često ostaje bez novca. Prije dvije godine Crna Gora isplatila je 130.000 eura Miodragu Miju Martinoviću kao naknadu štete za prebijanje nakon demonstracija 24. oktobra 2015. godine.
Odbor za ljudska prava i slobode ohrabrio Savjet
Iz Savjeta objašnjavaju da im je Odbor za ljudska prava i slobode dopisom obavijestio da su se na sjednici održanoj 15. maja 2018. godine, upoznali sa njihovim Izvještajem o radu za 2017. godinu i Preporukom koju su uputili Ministarstvu unutrašnjih poslova, kojom sugeriše razmatranje uspostavljanje posebnog programa za takozvana pravedna i prijateljska poravnanja.
“Iz kojeg bi se osigurala brža i kvalitetnija zaštita ljudskih prava građana, ali i policijskog integriteta. Na osnovu podataka sadržanih u Izvještaju, Odbor je zaključio da je rad Savjeta u prethodnoj godini bio veoma intenzivan, kako u postupanju po predmetima, tako i na planu saradnje sa drugim relevantnim subjektima i učešćima na brojnim sastancima, radionicama i konferencijama. Odbor za ljudska prava i slobode ovim je ohrabrio Savjet da u tekućoj godini nastavi sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti u oblasti građanske kontrole rada policije”, kazali su iz Savjeta.
Zeković: Vodili smo se interesima žrtve
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković kazao je “Vijestima” da se Savjet vodio interesima žrtve cijeneći da za nju, zbog uglavnom negativnog iskustva i moguće retraumatizacije, finansijskih razloga i dugotrajnog postupka, pravo na kompenzaciju ostaje apstraktno.
“Zato smo inicirali da se u MUP Crne Gore razmotre mogućnosti za kreiranja efikasnijeg i dostupnijeg mehanizma, a žrtve koje nijesu zadovoljne mogu se uputiti na parnični postupak. Pažljivo smo kreirali i izdali preporuku koja sadržajno obrazlaže suštinu ovog pitanja u praksi sa namjerom da podstaknemo kvalitetnu diskusiju, a Vladi pomognemo da se primjereno opredijeli za pravičnija rješenja koja brane dostojanstvo građanina i štite i promovišu ugled Policije”, rekao je Zeković.
Bonus video:
