Pavićević, Krković i Vreteničić negirali da su ošetili Poštu za preko dva miliona

Pavićević je pred sudijom Dragojem Jovićem kazao da Pošti Crne Gore nije nanijeta šteta pravnim poslovima koje su imali sa ZIB-om
198 pregleda 0 komentar(a)
Žarko Pavićevic, Foto: Luka Zeković
Žarko Pavićevic, Foto: Luka Zeković

Bivši predsjednik barske opstine i nekadašnji vlasnik preduzeća ZIB Žarko Pavićević, izvršna direktorica ovog preduzeća Danijela Krković i procjenitelj Rafail Vreteničić negirali su danas u Višem sudu da su zloupotrebom položaja 2011. godine u poslovima izgradnje stambenoposlovnog prostora ošetetili Poštu Crne Gore za 2.247.882, 40 eura.

Prema navodima optužnice, Pavićević se tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi, a Krković i Vretenićić za krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u provredi putem pomaganja.

Pavićević je pred sudijom Dragojem Jovićem kazao da Pošti Crne Gore nije nanijeta šteta pravnim poslovima koje su imali sa ZIB-om.

"U tom periodu pd 2008. do 2011. bio sam predsjednik borda direktora i vlasnik 32 odsto akcija u oovm preduzeću. U ZIB-u nikada nijesam bio većinski vlasnik. Kao predsjednik borda direktora, sjećam se da sam bio upoznat sa mogućnošću zaključenja Ugovora o izgradnji poslovno-stambenog objekta sa Poštom, a na osnovu javnog poziva koji je ovo preduzeće raspisalo. Takođe, poznato mi je i da je tom pravcu sa Poštom zaključen ugovor, a da je potom na njihovu inicijativu prethodno ugovorenih 30 odsto bruto građevinske površine koje su trebale da pripadnu Pošti, zamijenjeno eventualnim novčanim sredstvima koje je ZIB trebao uplati Pošti", ispričao je Pavićević.

Objasnio je da je ova izmjena uslijedila na inicijativu Pošte jer su smatrali da im stambeni prostori nijesu potrebni, već samo novčana sredstva da bi izmirili neke druge obaveze.

"U tom pravcu zaključen je Aneks ugovora, iako sam ja smatrao da zaključenje sa takvim uslovima nije dobro. Koliko mi je poznato Vlada je dala potrebne saglasnosti, kako za zaključenje osnovnog ugovora, tako i za Aneks. U tom pravcu Pošta je bila u obavezi da Vladi dostavlja odgovarajuće podatke i prijedloge nakon čega je Vlada dala potrebne saglasnosti. Poznato mi je i da je na osnovu zaključenog Aneksa, preduzeće ZIB odnovčanih stedstava koje su ugovorene, uplatio milion eura, a zatim je u 2013. godini kada je preduzeće ZIB zapalo u određene poteškoće i otvoren je stečaj i ostale obaveze iz Aneksa su ostala neizmirene", kazao je Pavićević.

Kako je istakao, o mogućnosti izgradnje stambeno-poslovnog objekta saznao je iz razgovora sa predstavnicima Pošte koji su dolazili kod njega kao predsjednika Opštine i interesovali se o mogućnostima izgradnje objekta na lokaciji G13.

"Tada sam saznao da je Pošta posjedovala 5000m/2 na toj lokaciji i da je planirano da se raspiše javni poziv za izgradnju. Nakon što je objavljen javni poziv, smatrao sam da ZIB kao jedna velika kompanija koja je u to vrijeme dosta radila, treba da se javi na poziv", dodao je Pavićević.

I Danijela Krković danas je negirala navode iz optužnice, ističući da se ne osjeća krivom i da je posao obavljala odgovorno.

"Bila sam izvršna diektorica od novembra 2007. godine do 2013. i sve što sam radila bio je dio mog svakodnevnog posla. Jesam potpisala ugovor o zajedničkoj izgradnji. ZIB je kao građevinska firma na tenderu imala najpovoljniju ponudu i dobila je posao. Ugovorom iz 2008. godine bilo je predviđeno da Pošta dobije 30 odsto neto površine stambenog i poslovnog prostora", dodala je Krković.

Kako je kazala, Pošta Crne Gore je zadržala pravo svojine i državine po listu po nepokretnosti, ističuči da je Aneks prošao sve procedure i dobio saglasnot Vlade.

"Zbog problema u kašnjenju izgradnje ZIB je potpisao ugovor sa USEF-om i to je bila opšte poznata činjenica jer je u ZIBU bilo sve transparentno. Milslim i da je ugovor bio nepovoljan za ZIB jer su obezbjeđovali Pošri prostor do izgradnje novog", dodala je Krković.

Odgovarajući na pitanje sudije Jovića, ona je kazala da je imala komunikaciju sa Pavićevićem oko Aneksa ugovora i da je njegovo potpisvanje bilo rezultat planiranja i analize svih službi koje su postojale kod njih.

"Ugovori su kod nas tipski i njih je pripremala tehnička služba kada dogovorimo sve njegove elemente", objasnila je optužena.

Trećeoptuženi Rafailo Vreteničić kao i Pavićević i Krković negirao je optužbe, ističući da ,,nije ni pomislio da tako nešto uradi“.

"Procjenu sam predao ZIB- i ne samo jednu kao što to piše u optužnici. Procjena je bila vezana za budući projekat jer vrijeme izgradnje nije ni postojao objekat za koji je postojao ugovor između ZIB-a Pošte. Dobio sam zadatak da procijenim tržišne vrijednosti stanova i poslovnih jedinica", pojasnio je Vreteničić.

Dodao je i da procjenu koju je uradio nije bila obavezujuća ni za naručioca, a ni za Poštu Crne Gore.

Zastupnik Pošte Petar Ostojić pridružio se krivičnom gonjenju optuženih i postavio imovinsko-pravni zahjtev za više od dva milioba eura, koliko je oštećen taj državni organ.

Više državno tužilaštvo (VDT) Pavićevića sumnjiči da je u toku 2011. godine pribavio imovinsku korist za "Zavod za izgradnu" AD Bar gdje je obavljao funkciju predsjednika Odbora direktora. On je, kako se navodi u optužnici, zajedno sa akcijama pravnog lica "Samba", čiji je osnivač i većinski vlasnik, na grubi način povrijedio ovlašćenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korišćenja imovinom. Pribavljena imovinska korist procijenjuje se na 40 hiljada eura. Pavićeviću su, prema sumnjama tužioca, umišljajno pomogli sudski vještak Rafail Vreteničić i izvšrna direktorica "Zavoda za izgradnju" AD Bar Krković Danijela.

"Na način što je okrivljeni Pavićević Žarko, koristeći se svojstvom većinskog vlasnika i predsjednika Odbora direktora "Zavoda za izgradnu" AD Bar, bez ovlašćenja i odgovarajućih odluka organa upravljanja i rukovođenja preduzeća, okrivljnog Krković Danijeli, koja je prethodno kao izvršni direktor "Zavoda za izgradnju" AD Bar, sa preduzećem "Pošta" zaključila Ugovor od 11. 07. 2008. godine o stambenoj izgradnji stambeno - poslovnog objekta broj 13 u zoni G po DUP-u "Topolica" I u Baru".

Članom 4 pomenutog Ugovora bilo je predviđeno da su se ugovorači saglasili da "Zavod za izgradnu" "Pošti" obezbijedi 30 odsto neto površine poslovnog prostora, što u novčanoj vrijednosti iznosi 4.351.308,70 eura, a za vrijeme od 30 mjeseci. Iako ugovoreno u naznačenom roku nije izvršeno, Pavićević je navodno Krkovićkoj dao usmeni nalog da zaključi Aneks navedenog ugovora. Krković je sa preduzećem "USEFA" zaključila Ugovor od 25.02.2011. koji se odnosi na zajedničku izgradnju istog stambeno - poslovnog objekta.

"Nakon zaključenja ovog pravnog posla "Pošti" CG uputila je dopis od 16.03.2011. godine sa zahtijevom da se zaključi Aneks ugovora, radi produženja roka izgradnje, a potom, prikrivajući i dalje činjenicu da je u izgradnji predmetnog objekta i drugo pravno lice, dana 29.06.2011. godine sa preduzećem "Pošta" CG zaključila Aneks Ugovora o zajedničkoj izgradnji stambeno - poslovnog objekta od 11.07.2008. godine, a da odgovorna lica u "Pošti" CG nijesu imala saznanja za ugovorni odnos između "ZIB-a" Bar i "USEFA-e", pa su Aneksom, osim roka izgradnje u članu 4 izmijenjeni i drugi bitni elementi ugovora tako što ugovoreni stambeni prostor površine 1790 metara kvadratnih nije više predstavljao 30 odsto neto površine izgrađenog objekta već manju površinu, dok je novčani iznos od 3.222.000,00 eura koji je utvrđen kao protivvrijednost nepreuzetih stanova bio znatno manji od iznosa koji je "Pošti" CG trebao da pripadne po osnovu neto površine izgrađenog objekta jer je cijena od 1.800,00 eura po metru kvadratnom koja je ugovorena za stambeni prostor površine 1790 metara kvadratnih utvrđena nakon procjene okrivljenog Vreteničić Rafaila", piše u optužnici VDT-a Sanje Jovićević.

Vreteničić je, prema tome, kao ovlašćeni procjenjivač izvršio procjenu predmetnih nepokretnosti i sačinio dva izvještaja u kojima je, iako se odnose na isti objekat i isti period procjene, unio različite podatke. Pavićeviću se na teret stavlja krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi, dok se Krković i Vreteničić sumnjiče za djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi putem pomaganja.

Bonus video: