Voli da priča o spriječenim likvidacijama, ali ne i o neriješenim mafijaškim ubistvima. Kiti se skupocjenim časovnicima, ali izbjegava da kaže odakle mu. Prešao je put od pripravnika i zamjenika osnovnog državnog tužioca, do pomoćnika direktora Uprave policije.
Bez dana iskustva u policiji, Enis Baković je u januaru 2017. sjeo u fotelju šefa tada najznačajnijeg Sektora - kriminalističke policije (SKP), nakon što je napustio podgoričko tužilaštvo gdje je radio od 2004.
Od juna 2009. bio je zamjenik tužioca, a policajci su mu navodno zamjerili što je nepunu godinu prije nego će postati jedan od njihovih šefova nakon saslušanja pustio na slobodu dvojicu pripadnika barskog kriminalnog klana, iako su naoružani krenuli u sud u kome se sudilo njihovom prijatelju, bježali prilikom hapšenja i imali podeblji kriminalni dosije...
Mnogi inspektori pričali su da su bili iznenađeni odlukom da se na ključno mjesto imenuju dojučerašnji tužilac. Drugi su, pak, bili optimistični i govorili da je dobro što je taj sektor dodijeljen osobi izvan policijske organizacije.
Baković je izabran za šefa SKP-a nakon odluke Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojim predsjedava premijer Duško Marković, da se “konkretnije odgovori na bezbjednosne izazove”. Dvije godine prije toga, na ulicama je bjesnio “kokainski rat” koji je odnio tridesetak života...
Upućeni su tada tvrdili da je tužilac, sin bivšeg ombudsmana Šućka Bakovića, i ranije bio Markovića želja, u čijem kabinetu je savjetničko mjesto dobila Enisova sestra Merima.
Šest neriješenih ubistava
Sagovornici “Vijesti” iz policije pričaju da je već tokom prvih mjeseci Bakovićevog šefovanja došlo do “varnica” između njega i nekoliko inspektora sa dugogodišnjim iskustvom. Navodno, inspektori su mu ukazivali da policijske metode rada nijesu iste kao i tužilačke, i da im mora ostaviti prostor za prikupljanje operativnih informacija.
Neke od policijskih rukovodioca je i smijenio zbog “profesionalnog neslaganja”, a policajku zaposlenu u Sektoru za štićene ličnosti premjestio na drugo mjesto jer ga nije prepoznala...
Baković se često na konferencijama za medije, ali i sastancima sa onima koji nadziru rad policije, hvali dobrim rezultatima, iako nije riješeno šest mafijaških likvidacija počinjenih od kada je na čelu SKP-a. Ubice Slobodana Šaranovića, Dražena Čađenovića, Vasa Delibašića, Nikole Ćupića, Veselina Vukotića i Jovana Klisića, još su na slobodi.
U februaru 2019. postavljen je za rukovodioca Operativnog tima za borbu protiv kriminala, u kom su direktorI UP Veselin Veljović, Uprave carina Vladan Joković, Poreske uprave Miomir M. Mugoša i Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta.
Pred članovima Savjeta za građansku kontrolu rada policije početkom godine ispričao je da je ciljanim i planskim aktivnostima policije prepolovljen broj kriminalnih grupa koje djeluju u Crnoj Gori u odnosu na 2013. godinu, da je spriječeno više od 20 likvidacija i procesuiran veći broj kriminalaca.
Na konferenciji za medije krajem jula, demantovao je šefa podgoričke policije Milovana Pavićevića, tvrdeći da “nijednom nije ustvrdio da je Filip Bešović pucao u novinarku ‘Vijesti’ Oliveru Lakić”.
Bakovića je početkom septembra u sudnici Višeg suda pomenuo Vasilije Todorović, svjedok saslušavan zbog ubistva košarkaša Ljuba Jovanovića. Todorović je prvo rekao da ne može ništa da kaže dok ga u zatvoru, gdje se nalazi na izdržavanju kazne, ne posjeti Baković sa kojim je “u prijateljskim odnosima”. Potom je ipak progovorio i ispričao da je zbog Bakovića tužiocu kazao ko je ubio Jovanovića...
Lazović mu poljuljao poziciju?
Imenovanje tri nova pomoćnika direktora Uprave policije navodno je Bakovića gurnulo u sjenku, jer je većinu posla preuzeo Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim rukovodi Zoran Lazović.
Veljović je pak obrazložio da Lazovićev Sektor nije formiran zato što je Baković loše radio, već na zahtjev partnera iz Brisela. Nije precizno odgovorio da li to znači da se šef SKP-a više ne može baviti organizovanim kriminalnim grupama.
“Nismo umanjili snagu, kredibilitet i kapacitet SKP-a, naprotiv”, kazao je Veljović sumirajući godinu direktorovanja, pojasnivši da je precizno definisano šta su čiji poslovi, ali i da se dva sektora ne mogu preklapti.
U međuvremenu, navodno su zahladnjeli odnosi između Bakovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Upućeni tvrde da je do toga došlo jer je Katnić lobirao da njegova saradnica Lidija Vukčević bude vrhovni državni tužilac, a da je Baković navodno imao nekoga drugog u planu.
”Rolex” trgovao kod rođaka
U žižu javnosti dospio je u ponedjeljak kada su “Vijesti” objavile da gotovo dva mjeseca odbija da odgovori da li na ruci nosi skupocjene časovnike, ili kopije originala od kojih neki koštaju i više od deset hiljada eura.
“Ja sam očekivao da ćete mi postavljati pitanja oko značajnih rezultata koje Uprava policije postiže i koji su prepoznati u izvještaju Evropske komisije. Svakako ću odgovoriti na ovo pitanje. Biću vrlo jasan - svu svoju imovinu koju posjedujem, a koju sam po zakonu dužan da prijavim, ja sam to uradio i to je sve transparentno”, odgovorio je istog dana TV Vijesti, ne preciziravši da li je sat na njegovoj ruci, sa naslovnice, original “rolex” ili replika. Dva dana kasnije, Veljoviću je ipak morao dati detaljnije objašnjenje - “rolex” nije falš, kupio ga je 2017. godine, kao polovan od srodnika, po cijeni nižoj od one (5.000 eura) koja se mora prijaviti Agenciji za sprečavanje korupcije.
Šefu je kazao i da ima još dva skupocjena časovnika koje je dobio od familije, ali da nema “rolexov” model “cellini”, niti “breguet tourbillon” i da je to proizvod “bujne mašte”.
Trag o kolekciji ručnih časovnika ne postoji u njegovom imovinskom kartonu. Prema podacima dostavljenim Agenciji za sprečavanje korupcije, Baković je prošle godine zaradio ukupno 14.818,56 eura. Model ručnog sata “submarinier date”, koji posjeduje, švajcarska kompanija “rolex” na zvaničnom sajtu se prodaje za 7.850 eura.
Vlasnik je vikendice na Žabljaku i stana koji je pod povoljnim uslovima dobio od Vlade u februaru.
Bonus video:
