Sjedinjene američke države, prema riječima ekonomskih analitičara, mogu za tekući drastičan rast proizvodnje nafte i gasa iz uljanih škriljaca da zahvale dijelom i otkrićima u industriji robotike, čemu je doprinijela i tijesna saradnja američke vlade, lokalnih unverziteta i poslovnih krugova.
U SAD postoji fond - Nacionalna inicijativa za robotiku - koji investira sve veća sredstva u veliki broj domaćih kompanija koje se bave proizvodnjom robota i posljedica tih investicija je vidljiva ne samo u usavršavanju te produkcije, već i u osjetnom pojeftinjenju robota novije generacije.
Cijena industrijskih robota u SAD, prema pisanju američke specijalizovane štampe, postepeno opada i te mašine se sada mogu nabaviti i za 22.000 dolara, dok složeniji uređaji te vrste koštaju od 200.000 do 300.000 dolara.
Nisu, međutim, samo Amerikanci pohrlili u razvoj robotike. U zemljama EU već je uloženo oko 600 miliona eura u razvoj robotike, a Evropska komisija je najavila nove investicije u tu oblast do kraja ove decenije, u vrijednosti 900 miliona dolara.
Južna Koreja, koja je uz Japan i Italiju, zemlja sa najviše industrijskih robota, počev od 2002. godine ulaže u razvoj robotike godišnje po 100 miliona dolara, dok će Japan, tokom narednih desetak godina, investirati u iste namjene oko 350 miliona dolara.
Američki eksperti za robotiku tvrde da će se do 2030. godine u domaćinstvima pojaviti ne samo roboti-usisivači, već i više drugih uređaja koji će u potpunosti ili djelimično raditi posao domaćica.
Kad je riječ o budućoj primjeni robota u industriji treba podsjetiti da su oni ranije uglavnom bili korišćeni u proizvodnji automobila, ali sada se već široko upotrebaljvaju u izradi razne elektronske opreme, pa i u prehramebnoj i industriji pića.
Koliko je važna primjena robota u savremenoj industrijskoj proizvodnji pokazuje i primjer ogromne kineske kompanije Fokson u kojoj radi oko 1,2 miliona ljudi, a proizvodi približno 40 odsto potrošačke elektronike u globalnim razmjerama.
Rukovodstvo te kineske kompanije je saopštilo da će u cilju unaprijeđenja proizvodnih mogućnosti kupiti, tokom naredne tri godine, oko tri miliona industrijskih robota i tako značajno unaprijediti produktivnost i zaradu.
U SAD je kompanija "Willow Garage", na primjer, napravila robotizovan operativni sistem i robota nalik čovjeku sa dvije ruke koji može samostalno da koristi taj sistem.
Još jedan robot, sličan čovjeku, kako prenosi sajt Finmarket, može da se kreće slično ljudima, radi na proizvodnim trakama zajedno sa njima, a u stanju je da nauči određene radne operacije i reaguje na stimuluse iz spoljnog okruženja.
Taj robot, nazvan Bekster, košta sada oko 22.000 dolara i 15 puta je jeftinije od najskupljeg industrijskog robota koji se nudi na američkom tržištu.
Galerija
Bonus video:
