Sa problemom neplodnosti suočava se između 10 i 15 odsto stanovništva

Izmijeniti propise za liječenje neplodnosti

Iz CEGAS-a Vladi sugerišu donošenje novog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji

4380 pregleda 35 reakcija 1 komentar(a)
Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Izmjene važećeg propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom, zahtjev je koji su kao predlog programa Vlade za 2021. godinu uputili i Centra za građanske slobode (CEGAS).

Iz te organizacije podsjećaju da je Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama usvojen još 2009, da je i dalje na snazi, uprkos više pokušaja za izmjenama. U obrazloženju za predlog navode da su izmjene važećeg Zakona neophodne jer “ne prepoznaje ključne savremene mogućnosti liječenja neplodnosti”.

“U njemu nije predviđena zakonska mogućnost uvoza, a ni izvoza reproduktivnog materijala (jajne ćelije, spermatozoida, embriona...). Ne poznaje ni obavezno postojanje Banke u kojoj će se čuvati reproduktivni materijal, a sve u svrhu planiranja i ostvarivanja porodice, kao i pospješivanja nataliteta u Crnoj Gori. Ne prepoznaje ni mogućnost surogat materinstva”, navode iz CEGAS-a.

Medicinski potpomognuta oplodnja omogućava da se oni koji imaju problema sa plodnošću - žene bez partnera, te muškarac i žena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ostvare kao roditelji.

Važećim zakonom koji je usvojen 2009. definisano je doniranje ćelija, ali ideja nije zaživjela u praksi. Izmjene zakona predložene su prvi put 2016, ali su tada iz NVO “Krug života” negodovali, tvrdeći da Vlada tako želi da “zakonski uredi trgovinu polnim ćelijama koje se koriste u vantjelesnoj oplodnji”. Nacrtom iz 2016. predviđen je bio uvoz i izvoz polnih ćelija - ako se one ne mogu obezbijediti u Crnoj Gori. U NVO su smatrali da tada predloženim izmjenama nije dovoljno dobro definisana i kontrola.

Krajem 2018. Vlada je utvrdila Predlog, ali on četiri mjeseca kasnije nije dobio i podršku većine u Skupštini. Godinu kasnije, Vlada je utvrdila skoro istovjetan tekst, ali je taj Predlog odlukom Skupštine arhiviran u novembru. Prema tom posljednjem Predlogu, zabranjen je uvoz i izvoz - osim kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu i da ih kasnije, za svoje potrebe, uvezu nazad u Crnu Goru. Skladištenje u drugim državama moguće je na period od pet godina. Skoro jedina novina je da se izvoz, te kasnije i uvoz polnih ćelija i tkiva omogući i licima kod kojih, iz opravdanih razloga, postoji rizik od nastupanja kasnije neplodnosti. Skladištenje polnih tkiva i ćelija, kako je predviđao Predlog, nije ograničeno rokovima.

Iz CEGAS-a, kako navode u dopisu Vladi, i tu verziju smatraju neprihvatljivom.

“Zbog niza nejasnoća i nepostojanja zakonskih mogućnosti. Pri izmjeni je neophodno uključiti stručnu javnost, kao i civilni sektor. Bez ljekara koji se bave liječenjem neplodnosti, kao i civilnog sektora u kojem se čuje glas ugroženih grupa postojećim zakonom, ne smije se ući u izradu novog Predloga”, navode iz te organizacije.

U pravcu izmjena propisa koji se odnose na liječenje neplodnosti, CEGAS je nedavno na stranici otvoreniportal.me počeo sa objavljivanjem video interjvua. Zasad su objavljena dva, u kojima Tamara Pešić i Ana Krstović, iz ugla žena koje su prošle, odnosno prolaze kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje, govore o nedostacima važećeg propisa.

Srbija ima banku polnih ćelija, a od 2017. dozvoljen je i uvoz, pa pacijenti mogu da biraju da li žele polne ćelije iz banke u toj državi ili žele da koriste uzorke iz neke banke iz EU. Upotreba doniranih ćelija u matičnoj ili nekoj od zemalja EU moguća je i u Sloveniji, Makedoniji. Iz Ministarstva zdravlja, kad je taj resor vodio Kenan Hrapović, kazali su da se Crna Gora u tom smislu ne može porediti sa drugim državama, te da domaće klinike nemaju kapaciteta za slične poslove.

Tada su iz tog resora kazali i da neće dozvoliti surogat majčinstvo, ni kad je to medicinski opravdano.

Surogat je dozvoljen u Holandiji, Velikoj Britaniji, Makedoniji, u Srbiji se razmatra kroz Nacrt građanskog zakonika. Za razliku od Ukrajine, gdje je usluga komercijalizovana, u tim državama surogat je dozvoljen isključivo iz altruističkih pobuda, a surogat majke dobijaju novac samo u iznosu troškova povezanih sa trudnoćom.

Sa problemom neplodnosti suočava se između 10 i 15 odsto stanovništva.

Preporučujemo za Vas